Suđenje Mlaći i Cikotiću: Svjedok govorio o ratu u Bugojnu, mudžahedinima te sukobu HVO-a i Armije

Besim Ždralović govorio je o događajima u Bugojnu na temelju saznanja koja je imao kao zapovjednik voda u Armiji BiH te istraživanja nakon rata kao član Udruženja za zaštitu tekovina borbe BiH i autor publikacija.

"U Bugojnu su postojale dvije vojske. Napetost je postojala od napada na Gornji Vakuf-Uskoplje i Prozor. Od strane HVO-a postavljaju se punktovi", rekao je Ždralović.

Naveo je da je HVO držao linije prema Kupresu, a Armija prema Donjem Vakufu, dok su u samom Bugojnu bili smješteni u raznim objektima, piše Detektor. 

Prema njegovim riječima, u veljači 1993. godine na jednom od punktova zarobljen je pripadnik Armije, koji nikada nije pronađen. Naveo je da je desetak osoba nestalo ili ubijeno, ali da su zapovjedništva pokušavala smiriti situaciju.

"Bila je stalna napetost i nepovjerenje", kazao je svjedok.

Naveo je da je 17. srpnja na punktu u Vrbanji došlo do zarobljavanja Bošnjaka, a nakon što su na punktu Armije pokušali zaustaviti vozilo HVO-a, došlo je do razmjene vatre.

Ždralović je rekao da je postojao dogovor o formiranju zajedničkih patrola, ali da je 18. srpnja u Vrbanji ubijeno 45 Bošnjaka, a veća skupina zarobljena i odvedena u motel "Akvarijum".

"Sukob traje. 28. srpnja počinje završna evakuacija HVO-a i civila pod njihovom kontrolom", kazao je svjedok.

Dodao je da je dio snaga HVO-a ostao u jednom objektu i da su se predali. Na temelju naknadnih istraživanja saznao je da su očekivali dolazak pomoći.

Ždralović je rekao da je došao do podataka da je u 12 dana žestokih sukoba život izgubilo 105 pripadnika Armije i 108 pripadnika HVO-a, kao i 32 bošnjačka i 34 hrvatska civila.

Na pitanje braniteljice Sabine Mehić o Rostovu, svjedok je kazao da je čuo kako su ondje bile jedinice Sedme muslimanske brigade i mudžahedini, kao i još neke postrojbe.

Mlaćo je optužen da je, u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, a Selmo Cikotić, kao zapovjednik Operativne grupe Zapad Armije BiH, da nije spriječio podređene pripadnike niti poduzeo mjere za njihovo kažnjavanje zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika.

Tužitelja Mladena Vukojičića zanimalo je na čemu Ždralović temelji pojedina saznanja. Na kraju je prigovorio na njegov iskaz.

"Nemoguće je razlučiti što je vidio, a što istraživao", rekao je Vukojičić.

Svjedok je na pitanja Obrane Cikotića potvrdio da su u Bugojnu bili formirani bataljoni, a potom i 307. brigada, da su postojale civilne institucije vlasti te da su bili uspostavljeni paralelni organi HVO-a.

Ždralović je braniteljici Edini Rešidović kazao da mu je poznato kako je u Bugojnu formirana Operativna grupa na čijem je čelu bio Cikotić, koji do tada nije živio u Bugojnu.

Obrane su navele da naredne svjedoke ne mogu pozvati dok Tužiteljstvo ne završi s izvođenjem svojih dokaza.

Predsjedavajuća Vijeća Tanja Curović rekla je da će naknadno biti određen termin nastavka suđenja te koji će se dokazi provoditi.