Struja bi mogla poskupjeti do 30 posto

Građane Bosne i Hercegovine mogla bi očekivati iznimno teška zima zbog problema u elektroenergetskom sektoru, nedostatka vode u hidroelektranama i mogućeg poskupljenja električne energije. Ekonomski analitičar i stručnjak za energetiku Damir Miljević upozorio je u emisiji N1 „Dan uživo“ da bi struja u Republici Srpskoj mogla poskupjeti između 20 i 30 posto, dok bi povećana potrošnja zbog grijanja mogla dodatno opteretiti elektroenergetski sustav.

Komentirajući najave Vlade Republike Srpske da će Termoelektrana Ugljevik ponovno početi raditi za sedam do deset dana, uz obećanje da neće biti restrikcija ni poskupljenja struje do ožujka sljedeće godine, Miljević je izrazio sumnju u takav scenarij.

„Građani mogu vjerovati tim obećanjima kao što su vjerovali svim dosadašnjim obećanjima. Nadam se da će i biti tako kako Vlada kaže, ali nisam baš siguran da se ugljen za Ugljevik može trajno osigurati, za cijelu sezonu“, kazao je Miljević.

Struja bi mogla poskupjeti između 20 i 30 posto

Miljević smatra da je poskupljenje električne energije neizbježno, iako još nije poznato kada će do njega doći.

„Što se tiče poskupljenja električne energije, sigurno će ga biti. Hoće li do njega doći do kraja godine ili u ožujku sljedeće godine, s gledišta građana svejedno je jer će pogoditi njihove proračune“, upozorio je.

Nakon najava direktora Elektroprivrede Republike Srpske Luke Petrovića o mogućem zahtjevu za povećanje cijene struje i mrežarine za 50 posto, Miljević je iznio svoju procjenu.

„Očekujem da će to poskupljenje biti negdje između 20 i 30 posto, što bi donekle pomoglo financijskoj situaciji u Elektroprivredi Republike Srpske. A sada ne znam kako će Vlada i regulator odlučiti, hoće li to biti baš toliko ili nešto niže“, rekao je.

Dodao je da u domaćem energetskom sektoru često odlučuje politički, a ne ekonomski čimbenik.

Nedostatak vode i grijanje na struju mogli bi izazvati nove probleme

Kao jedan od najvećih izazova predstojeće zime izdvojio je nedovoljan dotok vode u hidroelektrane.

„Trenutačno je najveći problem koji nas očekuje ove zime nedovoljan dotok vode u hidroelektrane u Bosni i Hercegovini, što će samo po sebi sve tri elektroprivrede prisiliti na uvoz skupe električne energije iz inozemstva“, upozorio je.

Zbog problema s grijanjem u pojedinim gradovima i visokih cijena peleta očekuje da bi se veći broj građana mogao okrenuti električnoj energiji.

„Građani će se, ovisno o tome kakva zima bude, morati dogrijavati ili grijati na električnu energiju, što onda otvara čitav niz drugih problema, preopterećenja sustava i tako dalje“, objasnio je.

Ugljevik samo jedan od problema: Miljević govori o sustavnom kolapsu

Govoreći o obustavi proizvodnje u Termoelektrani Ugljevik, Miljević je ocijenio da je riječ o mnogo širem problemu.

„Imamo sustavni kolaps kada je riječ o svim državnim termoelektranama. Sada je najočitiji primjer Ugljevik. U Federaciji, u Elektroprivredi BiH, imamo sustavni problem posljednjih 15 godina, a to su ugljen i rudnici ugljena koji su u stalnom gubitku“, kazao je.

Upozorio je da su termoenergetski kapaciteti u BiH stari više od 50 godina te da se ozbiljna ulaganja i rješavanje problema godinama odgađaju.

„Ono što me čudi jest da sada najavljuju kako će proraditi za deset dana. Što je bio problem da se prije 15 dana nabavi ugljen? Zašto je baš morala stati? Jer pokretanje termoelektrane nije baš jednostavan i jeftin proces. To košta“, istaknuo je.

Smatra da su česte smjene direktora u Ugljeviku uglavnom služile skretanju pozornosti, dok su izostala ulaganja u novu rudarsku mehanizaciju.

Govoreći o mogućnosti dugoročne sanacije, kazao je da ne vidi ozbiljne financijske i tehničke planove, posebno zbog otežanog pristupa kreditima za ulaganja u ugljen.

Osvrnuo se i na projekt Comsar, povezan s Rašidom Serdarovim, ističući da su godine izgubljene bez očekivanih ulaganja i otvaranja novog kopa. Prebacivanje eksploatacijskog polja Istok 2 na Gas-Res protumačio je kao znak da donositelji odluka nisu računali na dugoročni rad termoelektrane.

Na pitanje tko je odgovoran za stanje u Ugljeviku, poručio je:

„Mislim da bi joj najviše moglo pomoći ogledalo, i to da pred ogledalo stanu svi predsjednici političkih stranaka i kadrovici koji sudjeluju u formiranju vlasti u Republici Srpskoj. Kada se dobro pogledaju, pronaći će krivca.“

Poskupljenje struje moglo bi dodatno podići cijene hrane

Miljević je upozorio da bi energetska kriza mogla dodatno povećati troškove života.

„Počet će se osjećati utjecaj ove loše godine za poljoprivredu i to će se početkom sljedeće godine odraziti na cijene prehrambenih namirnica, mesa, pšenice, ulja i tako dalje“, kazao je.

„Kada svemu tome dodate poskupljenja električne energije, koja će dodatno izazvati povećanje troškova, onda situacija nije nimalo sjajna“, dodao je.

Energetska tranzicija: Vrijeme je za uzbunu

Miljević je kritizirao dugogodišnje zanemarivanje energetskog sektora i izostanak ozbiljnih ulaganja u obnovljive izvore energije.

Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina zaostaje za zemljama regije u energetskoj tranziciji, a umjesto razvoja solarnih elektrana na krovovima kućanstava, gospodarskih objekata i javnih ustanova, vlasti su pogodovale pojedinim investitorima dodjelom koncesija i subvencija.

Također je kritizirao nekorištenje javnih dražbi za ulaganja u solarnu energiju i energiju vjetra, iako takav mehanizam postoji u zakonima.

„U biti, ovo je pitanje stanja korupcije i vladavine prava u zemlji, a ne energetsko pitanje“, ocijenio je.

„Nalazimo se u vrlo nezgodnoj situaciji i nikako da se probudimo iz ovog mrtvila koje vlada u elektroenergetskom sektoru. Mislim da je vrijeme za uzbunu, premda ne i za paniku“, upozorio je.

Nema dobrih vijesti ni za cijene goriva

Govoreći o globalnim poremećajima na tržištu energenata, Miljević je naglasio da je BiH ovisna o uvozu naftnih derivata, bez aktivne rafinerije i odgovarajućih strateških skladišta.

„Moje skromno osobno mišljenje jest da se ta cijena nikada više neće vratiti na razinu na kojoj je bila jer je ovo globalni poremećaj“, rekao je, komentirajući mogućnost povratka cijena goriva na razinu prije poremećaja povezanih s Hormuškim tjesnacem.

Prema njegovoj procjeni, eventualno smanjenje potražnje za naftom zbog elektrifikacije prometa moglo bi dugoročno utjecati na cijene, ali ozbiljnije pojeftinjenje do kraja ove godine ne očekuje.

„Ne očekujem u ovoj godini bilo kakvo ozbiljno pojeftinjenje goriva. Eventualno cijena može pasti za koji fening, ali trend je uzlazan“, zaključio je Miljević za N1.