FOTO  Što umirovljenicima donosi koeficijent 13,6, a što 14,3?!

No, da bi to bilo moguće na jednoj od narednih sjednica Parlamenta FBiH trebali bi da se delegati izjasne jesu li za obračun mirovina po koeficijentu od 13,6, kako predlaže Vlade Federacije BiH, ili su za koeficijent od 14,3, kako nalaže Svjetska banka, a što je na zadnjoj sjednici i bilo sporno, te zbog čega je Zakon i pao, javljaju sarajevski mediji.

Kako su poručili federalni dužnosnici, naime, usvajanje višeg koeficijenta dovelo bi Zavod u financijski kolaps.

Kao osnova za izračun uzeti su podaci o broju umirovljenika koji su u 2014., 2015. i 2016. godini ostvarili mirovine, njih 3.898. Računica je pokazala da bi za 1.636 umirovljenika bolje bilo da se mirovine isplate po zakonu koji je trenutno u primjeni. Naime, Zavodu bi u ovom slučaju uštedio, jer bi za njihove mirovine bilo isplaćeno manje novca - točnije 186.306 KM po koeficijentu 13,6, odnosno 141.054 ukoliko bi koeficijent bio 14,3.

Također, izračun kojeg je uradio Ivan Rogić, zamjenik direktora Zavoda PIO/MIO, uštede Zvoda, ako bi se mirovine obračunavale po vrijednosti boda od 13,6, bile 120.000 KM mjesečno ili 1,4 milijuna godišnje. Isto tako i sa vrijednošću boda od 14,3, Zavodu bi na mjesečnoj nivou trebalo 36.000 KM manje za isplatu mirovina ili godišnje 432.000 KM.

Faktički, ovi podaci ukazuju da s koeficijentom od 14,3 Zavod neće biti doveden u financijsku dubiozu, kako se to moglo čuti prilikom odbijanja takavog prijedloga.

No, ono što je dodatno zbunilo delegate Doma Parlamenta FBiH je obračun mirovina koji im je dostavio direktor Zavoda PIO/MIO Zijad Krnjić.

Naime, Krnjić je uradio analizu u kojoj je obračune radio samo po koeficijentu 13,6. No, u noj je uzimao jednak godišnji osobni koeficijent za 40 godina rada jednog radnika, bez obzira što je njegova plaća bila u tom periodu povećana ili smanjena. Parlamentarci su ustvrdili na to da je nemoguće očekivati da čovjek 40 godina radi za istu plaću, a samim time i da mu cijeli radni vijek bude urađen po jednom koeficijentu, kako je to Krnjić prikazao.

Krnjić je za početak uzeo primjer plaće nastavnika ili nastavnice u osnovnoj školi koja ima 40 godina staža. On je računao da njihov godišnji osobni koeficijent za sve godine od 1972. do 2015. bude 1. To znači da bi broj bodova nastavnika ili nastavnice za 40 godina bio 40, a penzija bi po bodovnom izračunu i koeficijentu od 13,6 bila veća za 33, 53 KM, te bi po sadašnjem obračunu bila 510,47 KM, a po novom obračunu s bodovima 544 KM.

U drugoj tabeli navedeno je da bi mirovine profesora ili profesorice za 40 godina staža bila računata po bodu od 1,20 za sve godine bez obzira na visinu primanja, da li ona bila 1972. godine 300 maraka, a 2015. 1.200 KM. Naime, profesorima bi 48 bodova, koliko bi imali za sve ove godine kada se pomnoži koeficijent od 13,6 mirovina bila veća za 40 24 KM, te bi umjesto po sadašnjem obračunu 612, 56 KM, bila 652, 80 KM.

Univerzitetskim profesorima i doktorima specijalistima mirovinu za 40 godina staža računao je po godišnjem osobnom koeficijentu od 2,5, također bez obzira na razliku u plaćama koju su imali u ovim godinama. Broj bodova koji je za 40 godina 100 računao se sa koeficijentom od 13,6, a mirovina bi im, po bodovima bila 1.360 KM, dakle za 83, 83 KM veća nego po sadašnjem obračunu.

Penzija medicinskog tehničara 434 KM

Godišnji osobni koeficijent medicinskog tehničara sa srednjom stručnom spremom za 40 godina bio bi 0,8 za sve godine.

Za taj imali bi 32 boda, a kada se to pomnoži sa koeficijentom od 13,6 iznos mirovina po bodovima bio bi 435, 20 KM, dok bi one po sadašnjem obračunu bile 408, 37 KM, dakle manje za 26, 83 KM.