ŠTO RADI VLAST Za ekonomske kolapse koji slijede biti će kriv virus

ŠTO RADI VLAST Za ekonomske kolapse koji slijede biti će kriv virus
Ilustracija

Dvostruki strah, način je života većine Bosne i Hercegovine u posljednjih dvadesetak dana. Koronavirus uzima prve žrtve, njihov broj će se nažalost neminovno povećavati.

Istovremeno, posljedice ove pošasti već osjeća bh. ekonomija. Prije nekoliko dana premijer Federacije BiH Fadil Novalić je kazao da je u ovom dijelu države otpušteno 3.543 radnika. Otkazi radnicima dijele se i u entitetu Republika Srpska. Prvi na udaru su radnici u turizmu, hotelijerstvu, ugostiteljstvu, drvnoprerađivačkoj industriji...

Nema srednje klase, samo bogati i siromašni

„Naše društvo je u ovu globalnu krizu i ušlo kao već osiromašeno. Pad industrijske proizvodnje zabilježen je u posljednjem kvartalu 2019. godine. Nemamo srednje klase, imamo bogate i siromašne. Imali smo ratne i poratne profitere, sada ćemo imati i virusne profitere. Pa, ljudi moji, litar vode s klorom prodaje se za čak 15 KM", kaže za DW Svetlana Cenić, ekonomski ekspert.

Sugovornica DW ističe da je bh. ekonomija i prije pandemije koronavirusa imala velike probleme. „Prije svega, bh. ekonomija ima strukturalne probleme. Gsopodarstvo je funkcioniralo uprkos, a ne zahvaljujući vlasti.

Kada pogledate šta su uradili entitetske vlade i Vijeće ministara na ublažavanju posljedica po ekonomiju, to je premalo. Većinu zdravstvenih i pratećih potrepština može se proizvesti u BiH. Ogrtači, deke, sapuni, ubrusi, sredstva za dezinfekciju..., sve to se uvozi, što je poražavajuće.

Nedavno je blokirano usvajanje proračuna na državnoj razini, što je neobjašnjivo. Ova vlast je gora za bh. građane od koronavirusa. Građanima treba reći, čeka ih vrlo teško razdoblje nakon što se odbranimo od ove pošasti. Vlast na svim razinama će dugo vremena zloupotrebljavati koronavirus, okrivljujući pandemiju za sve ekonomske kolapse koji slijede", naglašava Cenić i dodaje: „Slijede nam nova zaduženja, novi aranžmani s MMF-om. Moljakat ćemo ovu instituciju, pristati na sve njihove zahtjeve, uzet ćemo nove kredite koje će vraćati generacije i generacije".

Ovisni o zaduženjima

BiH je u dobroj mjeri i ranije bila ovisna o dugogodišnjem aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). U domaćoj javnosti ova se institucija doživljava na negativan način, kao netko tko isisava novac iz BiH.

Akademik Muris Čičić, jedan od ekonomskih autoriteta u BiH, u razgovoru za Deutsche Welle komentirao je trenutačno stanje. „BiH nije prezadužena, s tim da se stječe dojam da bi se u toj situaciji uskoro mogao naći entitet RS. Oni svojom ekonomskom politikom klize u to stanje" kaže Čičić.

Prema njegovim riječima, na ekonomsko stanje veliki utjecaj imaju političke prilike u BiH.

Problem je politička nestabilnost

„U BiH je specifična situacija, još od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Kada se kreira ekonomska strategija vodi se računa o narodima, entitetima, susjedima…, a to baš nije dobro. Problem je politička nestabilnost, te loše upravljanje makroekonomskim odnosima. Biraju se podobni, a ne sposobni. U tom slučaju trpi ekonomija“, istakao je Čičić.

Kada je MMF u pitanju, Čičić smatra da je uloga ove svjetske organizacije važna za ekonomiju BiH.

„Kada nema novca za socijalne kategorije, u bh. javnosti krivnja se svaljuje na MMF. Mislim da je to pogrešna percepcija. Zašto? MMF kreditira BiH po povoljnim uvjetima, ali inzistiraju da znaju kako će se ta sredstva trošiti. Na neki način MMF igra ulogu vlade u BiH i inzistira da se novac racionalno troši, a ne da se gase socijalni požari.

„Institucija poput MMF-a baštini liberalnu ekonomsku filozofiju, tzv. Chikago školu, koju karakteriziraju oštre mjere štednje kako bi se stabilizirao proračun. Te mjere u pravilu, ne samo u BiH, pogađaju socijalno osjetljive kategorije društva. Upravo taj sloj društva je važna glasačka baza svake vlasti, tako da će MMF još dugo inzistirati na neophodnim mjerama štednje", zaključio je Čičić.

A upravo ove socijalno osjetljive kategorije društva najviše strahuju da će buduće generacije u BiH pasti u dužničko ropstvo zbog MMF-a i kredita, posebno nakon pandemije koronavirusa.