ŠTO JE DONIO SCHMIDT Dom naroda će imati 80 poslanika, 23 iz svakog naroda i 11 iz reda ostalih

Ured visokog predstavnika (OHR) objavio je i Odluku visokog predstavnika kojom se donose amandmani na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Prema jednoj od izmjena, Dom naroda Parlamenta FBiH ubuduće će se sastojati od 80 poslanika, i to po 23 iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 11 poslanika iz reda Ostalih.

Poslanike Doma naroda biraju županijske skupštine proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva. Oni se biraju iz reda njihovih predstavnika, ako drugačije nije predviđeno zakonom. Nadalje, U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan poslanik iz reda Ostalih iz svake županije koja ima najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu.

Kako se navodi u amandmanima, skupštine županija biraju svoje poslanike u Dom naroda u roku od trideset (30) dana od dana ovjere rezultata izbora. Zakonom će se precizirati način preraspodjele mjesta dodijeljenih jednom ili više konstitutivnih naroda i/ili grupi Ostalih iz županija, ukoliko županijska skupština u toj županiji ne izabere poslanike iz reda jednog ili više relevantnih konstitutivnih naroda ili iz grupe Ostalih u Dom naroda u roku predviđenom ovim članom.

Ovo su večeras nametnuti amandmani na Ustav FBiH: 

Ustav Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 1/94, 1/94, 13/97, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02, 52/02, 63/03, 9/04, 20/04, 33/04, 71/05, 72/05, 32/07 i 88/08) mijenja se i glasi:

Amandman CX

Iza člana III.4. dodaje se novi član III.5., koji glasi:

“Osim ako nije drugačije predviđeno ovim Ustavom, u ostvarivanju nadležnosti utvrđenih u članovima III.1, III.2. i III.4. ovog Ustava, Federacija i županije će postupati u skladu s ovim Ustavom i u interesu Federacije kao cjeline, uzajamno će se podržavati u vršenju svojih dužnosti vodeći računa o principima lojalnosti i solidarnosti između svih razina vlasti, te će na trajnoj osnovi međusobno surađivati, koordinirati i dogovarati se i u dobroj vjeri će pregovarati.”

Amandman CXI

U članu IV.A.6. stav (2) mijenja se i glasi:

“(2) Dom naroda sastoji se od osamdeset poslanika, i to po dvadeset tri poslanika iz reda svakog od konstitutivnih naroda i jedanaest poslanika iz reda Ostalih.”

Amandman CXII

U članu IV.A.8. stav (1) mijenja se i glasi:

“(1) Poslanike Doma naroda biraju županijske skupštine proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva. Oni se biraju iz reda njihovih predstavnika, ako drugačije nije predviđeno zakonom.”

Stav (3) mijenja se i glasi:

“ (3) U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan poslanik iz reda Ostalih iz svake županije koji ima najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu.”

Amandman CXIII

Član IV.A.10. mijenja se i glasi:

“Skupštine županija biraju svoje poslanike u Dom naroda u roku od trideset (30) dana od dana ovjere rezultata izbora. Zakonom će se precizirati način preraspodjele mjesta dodijeljenih jednom ili više konstitutivnih naroda i/ili grupi Ostalih iz župsnija, ukoliko županijska skupština u toj župniji ne izabere poslanike iz reda jednog ili više relevantnih konstitutivnih naroda ili iz grupe Ostalih u Dom naroda u roku predviđenom ovim članom.”

Amandman CXIV

Iza člana IV.A.12. dodaje se novi član IV.A.12a., koji glasi:

“U cilju poboljšanja transparentnosti i odgovornosti Parlamenta Federacije, svaki dom će omogućiti sudjelovanje građana, uključujući i sudjelovanje mladih, u svom radu i svojim će poslovnikom o radu propisati odgovarajuće vidove neposrednog sudjelovanja građana u pitanjima koje spadaju u nadležnost Parlamenta Federacije, uključujući i pravo građana Federacije BiH da iniciraju donošenje zakonâ u određenim oblastima kao i uvjete za ostvarivanje takvog prava.”

Amandman CXV

Član IV.A.15. mijenja se i glasi:

“Svaki dom treba da odbije ili usvoji potrebne zakone u roku od 45 dana nakon njihovog usvajanja u drugom domu. Ukoliko se rok ne ispoštuje, zakon će biti uvršten u dnevni red doma na sjednici koja će se održati nakon isteka roka od 45 dana, a najkasnije 30 dana nakon isteka tog roka.”

Amandman CXVI

U članu IV.A.17a tekst iza riječi: “sustav javnog informiranja”, a koji glasi: “i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda”, briše se.

Amandman CXVII

U članu IV.A.17b, stav (3) mijenja se i glasi:

“(3) Vijeće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od sedam članova, po dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan član iz reda Ostalih. Sudije bira Ustavni sud iz reda sudija tog suda.”

Amandman CXVIII

Član IV.A.18. mijenja se i glasi:

“(1) U slučaju da dvije trećine jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda ili više od jednog predsjedavajućeg ili potpredsjedavajućeg Doma naroda odluče da se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes definiran članom IV.A.17a ovog Ustava, Dom naroda će taj zakon, propis ili akt razmatrati kao pitanje od vitalnog interesa.

(2) Odluka da se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes mora biti donesena u roku od jednog tjedn od dana kada je prijedlog zakona, propisa ili akta dostavljen poslanicima, a najkasnije do održavanja glasovanja o tom zakonu, propisu ili aktu u Domu naroda.

(3) Ukoliko većina svakog kluba zastupljenog u Domu naroda glasa za takav zakon, propis ili akt, smatrat će se da je usvojen.

(4) Ukoliko se u Domu naroda postigne saglasnost o amandmanima, takav zakon, propis ili akt se ponovo dostavlja Zastupničkom domu na odobravanje.

(5) Ukoliko se suglasnost u Domu naroda ne postigne ili ukoliko se na prijedlog amandmana ne dobije suglasnost, formirat će se Zajedničko povjerenstvo sastavljeno od predstavnika Zastupničkog doma i Doma naroda. Zajedničko povjerenstvo je sastavljeno na paritetnom osnovu i odluke donosi konsenzusom. Zajedničko povjerenstvo usuglašava tekst zakona, propisa ili akta. Ukoliko se tekst zakona, propisa ili akta usaglasi, zakon, propis ili akt smatra se usvojenim.

(6) Ukoliko Zajednička komisija ne postigne saglasnost, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine da donese konačnu odluku o tome da li se predmetni zakon, propis ili akt odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda.

(7) Vijeće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine odlučuje o prihvatljivosti takvih slučajeva dvotrećinskom većinom u roku od jedne sedmice, a u roku od mjesec dana odlučuje o meritumu slučajeva koji se smatraju prihvatljivim.

(8) Potreban je glas najmanje dvoje sudija da bi Sud odlučio da se radi o vitalnom interesu.

(9) Ukoliko Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj zakon, propis ili akt smatra se neusvojenim, te se dokument vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagač ne može ponovo dostaviti isti tekst zakona, propisa ili akta.

(10) U slučaju da sud odluči da se predmetni zakon, propis ili akt ne odnosi na vitalni interes, smatra se da je zakon, propis ili akt usvojen/biće usvojen prostom većinom.”

Više OVDJE