Što investitori mogu naučiti od Lidla u BiH: Dugoročna ulaganja, kupnja vlastitog zemljišta i nova konkurencija

Ulazak njemačkog trgovačkog diva Lidla u Bosnu i Hercegovinu dugo se najavljivao. Registriran je još 2021. godine, ali bez žurbe, bez kampanje i bez velikih izjava, kompanija je prvo gradila ono što se na prvu ne vidi, kupovali su zemljište, gradili infrastrukturu i formirali logistiku.

U trenutku kada se domaća javnost počela pitati postoji li išta iza tih najava, ispostavilo se da je Lidl već među najvećim investitorima u bh. maloprodaju.

Slijedi pregled kako je Lidl od male njemačke trgovine postao globalni trgovac i zašto njegov ulazak predstavlja jednu od najvećih poslovnih promjena u bh. maloprodaji.

Od Ludwigshafena do Bosne i Hercegovine

Korijeni Lidla sežu u tridesete godine prošlog stoljeća, kada je u Njemačkoj nastala veleprodajna kompanija iz koje će kasnije izrasti današnji gigant. Prva Lidl trgovina otvorena je 1973. godine u Ludwigshafenu, predvođena idejom jednostavne i efikasne prodaje, s fokusom na cijenu.

Model se pokazao izuzetno uspješnim, pa je Lidl tijekom tri desetljeća prerastao u globalnu mrežu, naime, danas posluje u više od 30 zemalja i upravlja sa više od 14.000 trgovina u Europi i šire.

Za matičnu Schwarz grupu, Lidl i Kaufland čine jednu od najvećih trgovačkih grupacija u Europi.

Lidl u BiH došao i počeo ulaganja u tišini

Lidl BH d.o.o. je registriran u Sarajevu 2021. godine. Od tada su ulaganja o kojima su mediji izvještavali sve impresivnija.

Financa.ba navodi skoro 500 milijuna KM investicija u zemljište, objekte i opremu do sredine 2025. godine. Najveći pojedinačni projekt je logistički centar u Lepenici vrijedan oko 100 milijuna eura.

Impresivan je i broj radnih mjesta koja će stvoriti dolazak Lidla. Predviđeno je otvaranje više od 2.000 radnih mjesta širom zemlje, prenosi Fokus.ba.

Prema trenutnim procjenama, prve Lidlove trgovine u BiH mogle bi biti otvorene krajem 2026. ili početkom 2027. godine.

Usporedno sa završetkom logističkog centra, njemački trgovački lanac ubrzava sve aktivnosti vezane za ulazak na tržište. Lidl intenzivno gradi, kupuje zemljište, otkupljuje stare objekte i regrutira kadrove u desetinama lokalnih zajednica.

Lista gradova u kojima Lidl već gradi, priprema gradnju ili zapošljava radnike stalno se širi. Prema raspoloživim podacima, Lidl je prisutan u sljedećim gradovima:

Kakanj, Zvornik, Gradiška, Bihać, Livno, Istočno Sarajevo, Banja Luka, Gračanica, Mostar, Trebinje, Bijeljina, Doboj, Zenica, Brčko, Modriča, Laktaši, Travnik, Sarajevo, Čapljina, Tešanj, Kiseljak, Čitluk, Živinice, Prnjavor.

Lidl je odmah po ulasku u BiH otvorio vrata suradnje s domaćim kompanijama kroz Dane dobavljača, te im pokazao prednosti koje bi oni mogli imati suradnjom s ovim europskim divom, najprije kroz mogućnost izvoza bh. proizvoda u lanac trgovina u drugim državama.

Ono što je važno i od čega drugi investitori u BiH mogu učiti, Lidl nije tražio državne subvencije ni prepuštanje zemljišta u javnom vlasništvu. Parcela se kupuje, gradi se po procedurama i ne ostavlja mjesta sumnji u vlasničke odnose, za razliku od mnogih domaćih investicijskih priča posljednjih godina. Jedina je iznimka tzv. Zenica-jug, u kojoj je Lidl zemljište otkupio od supruge gradonačelnika Zenice, Fuada Kasumovića, no to je problem Kasumovića i istražnih organa, a ne Lidla.

Gdje je danas maloprodaja u BiH

Trgovina na malo je jedan od najdinamičnijih sektora u državi, promet raste nominalno, ali realni rast je slab, zbog inflacije, što je vidljivo iz izvještaja Agencije za statistiku.

Preko 50 posto potrošnje kućanstava odlazi na hranu, energiju i stanovanje, pa je maloprodaja centralno mjesto života prosječnog kupca, navodi isti izvor

Bingo je najveći domaći trgovački lanac i jedan od najvećih u regiji, s prihodom blizu milijardu eura godišnje, prema pisanju Capital.ba.

Posljednjih godina sektor je sve profesionalniji, uvode se veliki formati, shopping zone uz magistralne pravce i konkurencija koja se seli sa plakata na Excel tablice. Pritom se gase male obiteljske trgovine u kvartovima, kojima nije pomogla ni odluka o neradnoj nedjelji u FBiH.

Zašto Lidl godinama posluje u minusu?

Budući da trgovine još nisu otvorene, Lidl BH ostvaruje gubitke:

U 2024. zabilježen je minus od oko 23,5 milijuna KM, prenosi Bloomberg Adria.

No ti gubici su logična posljedica dugoročne strategije. Prije prihoda ukalkulirani su troškovi zemljišta, gradnje i logistike.

Lidl sve radi vlastitim kapitalom, bez proračuna i subvencija, s krajnjim ciljem, stvaranjem stabilne mreže u kojoj sve trgovine rade u plusu.

Sve njihove trgovine izgrađene su na zemljištu koje pripada Lidlu.

Lidl u BiH zapravo svjesno ulaže gubitak da bi sutra bio jedan od vodećih igrača.

Kad mogu očekivati profit?

Ako se otvori 30 trgovina (što je Lidlov standard za tržišta slične veličine), realna je projekcija da će Lidl BH ući u pozitivno poslovanje unutar nekoliko godina nakon što mreža bude u punom pogonu.

To se, prema današnjem tempu gradnje i planiranim otvaranjima, može očekivati negdje između 2029. i 2031. godine

Takav raspored potvrđuje da je cilj dugoročan i strateški.

Šta sve mijenja ulazak Lidla?

Dolazak Lidla znači jaču konkurenciju i veću tržišnu odgovornost za sve konkurente.

Cijene hrane će barem na početku pasti ili prestati divljati, domaći lanci će morati ulagati više u logistiku, IT i kvalitetu usluge, a radnici će imati više izbora i bolje uvjete. Proizvođači koji su dovoljno jaki dobit će priliku za izvoz svojih proizvoda na police Lidla u cijeloj Europi.

A možda najvažnije, Lidl će uspostaviti novu kulturu poslovanja bez “repova” koja dokazuje da ulaganje u BiH može biti čisto, tržišno i dugoročno.

Lidl ne dolazi da “preuzme Bosnu i Hercegovinu”, ali dolazi igrati po pravilima, i to je možda najveća promjena za bh. ekonomiju, pokazati da tržište vrijedi onoliko koliko vrijedi poštivanje pravila igre.

Ako veliki igrač iz Njemačke može investirati bez kredita na tuđe povjerenje i bez političkih garancija, onda se vjerovatno više nitko ne smije vaditi na to da se “drugačije ne može”.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.