Stećci i Zidine - Zapis u kamenu

Stećci i Zidine - Zapis u kamenu
Neka oproste gospoda Srbi i Muslimani, ali samo Hrvati imaju spomenike kulture. Koje spomenike kulture imaju Hrvati? Stećke i Zidine.
Tamo gdje panonska nizina prelazi na desnu obalu rijeke Save, da bi kao tat od Majevice krala uzvisine pa ih silom nedokučivom čovjeku pegla i pretvara u plodno polje, kao iz prkosa uzdižu se mali brežuljci, nekim čudom preživljeli svjedoci drevne bitke planine i ravni. I baš tu na brežuljcima, prekriveni mahovinom i zarasli u šiblje, nijemo leže. Spavači. Snivaju, kao da čekaju oči koje će ih prepoznati i ruku koja će ih probuditi.

Narod ih zove mramorovi, mramorije ili samo kamenovi. Možete ih pronaći na lokalitetima s nazivom Crkvina, Crkvica, Crkvište ili Zidine. Možda ih ne vidite, ali oni su tu. U šiblju i mahovini ili prekriveni zemljom. Ima ih tamo i gdje nas već stoljećima nema. U selima Vražići i Koraj.

U selu Vražići, osim stećka, postoji i lokalitet poznat kao „Mađarsko groblje“. Zanimljivo, stariji stanovnici Vražića pričaju da se na jednom starom groblju, u blizini sela u noći na Jurjevo (stanovnici Vražića su Muslimani) vidi plamen, te da su neki pokušali otkopati grob tražeći blago.

stecak_vrazici

Stećak u selu Vražići

Selo Koraj, danas selo s oko dvije tisuće stanovnika, je u prošlosti bilo važno središte s Franjevačkim samostanom (Conventus S. Mariae in Campo). Na lokalitetu Crkvište u Koraju, vidljivi su ostaci samostana kojeg su srušili Turci, najvjerojatnije krajem 15. ili početkom 16. stoljeća. Isto tako, u Koraju, na lokalitetima Mramorje, Stanašnjik, Vukovac i Zidina, osim ostataka starih građevina, ima i desetak nadgrobnih spomenika - stećaka.

stecak_koraj

Stećak u selu Koraj

U popisu franjevačkih samostana iz 1385. godine fra Bartholomaeusa Pisanusa, spominje se, osim samostana u Skakavi, i samostan “Bukovica”. Andrija Zirdum navodi lokalitet Crkvina u selu Gornji Vukšić kao moguću lokaciju samostana Bukovica. U prilog ovoj tvrdnji ide i činjenica da se u selu Gornji Vukšić nalazi i lokalitet „Mađarsko groblje“.

Po mom mišljenju, ostatke samostana Bukovica bi trebali tražiti, ako ćemo ga uopće tražiti u okolici Brčkog, u selu Bukovac ili možda u selu Bukvik.

Od ostalih lokaliteta na našem području posebno mjesto zauzimaju lokaliteti sa stećcima u selu Štrepci. Stećak s natpisom koji se nalazi ispred crkve sv. Juraja u Štrepcima, je još krajem 19. stoljeća detaljno opisao i Ćiro Truhelka.

stecak_strepci

Stećak u selu Štrepci

U već spomenutom popisu franjevačkih samostana Bosanske vikarije kojeg je 1385. godine sastavio fra Bartholomaeus Pisanus (Bartolomej Pisanski), spominje se i samostan u Skakavi. Samostan u Skakavi je vjerojatno osnovan početkom 14. stoljeća. Prodorom Turaka u tadašnju Srebreničku banovinu samostan u Skakavi biva razoren, i već početkom 16. stoljeća nema ga u popisu samostana Bosanske vikarije. Ruševine franjevačkog samostana u Skakavi narod naziva Zidine, i svake godine za blagdan Rane Svetog Franje se na Zidinama slavi i sveta misa.

stecak_gornja_skakava1

Stećci u selu Gornja Skakava

Osim kamenih ostataka (od kamanih blokova samostana u Skakavi, po turskoj naredbi izgrađana ja kula u Bijeloj) franjevačkog samostana na lokalitetu Zidine u Skakavi naleze se i tri stećka koji su u jako lošem stanju. Na ovom lokalitetu je prije dvije godine jedan mještanin Gornje Skakave iskopao i šest ljudskih kostura koji su poslani na analizu u Tuzlu. Nije mi poznato gdje su sada ti kosturi. Izgleda da su kosturi otkopani samo zato da bi ih zauvijek izgubili.

grobnica_gornja_skakava

Grobnica u Gornjoj Skakavi

Svi ovi kameni spomenici naše prošlosti se nalaze u jako lošem stanju. Nezaštićeni, zapušteni i izloženi zubu vremena polako gube svoju ljepotu. Predstavnici Vlasti su korumpirani i zaokupljeni provizijama, a i nemaju pojma o kulturi, predstavnici Crkve su zaokupljeni politikom, narod krkanlukom, tračanjem i facebookom tako da naši spomenici kulture nikoga i ne zanimaju.

Stećke u Koraju i Vražićima će prije ili poslije neki uspješni biznismen iskoristi kao građevinski materijal prilkom gradnje štale. Možda još možemo spasiti stećke koji se nalaze u Štrepcima i Skakavi. Na nama je. Hrvatski pjesnik Mak Dizdar, stećke naziva „kameni spavači“. Iako, čini mi se, da su stećci budniji on nas. Mi spavamo. Kako juče tako i danas. A sutra? Sutra kao da ne postoji.

"Stećak je za mene ono što nije za druge, ono što na njemu i u njemu nisu drugi umjeli ni znali da vide. Jest kamen, ali jeste i riječ, jest zemlja, ali jeste i nebo, jeste materija, ali jeste i duh, jest krik, ali jeste i pjesma, jest smrt, ali jeste i život, jest prošlost, ali jeste i budućnost." M. Dizdar.

Anto Sluganović/POSAVSKI-OBZOR.INFO