Sprema se tužba protiv Vijeća ministara BiH zbog natječaja

Vijeće ministara
Fena

Vijeće ministara BiH na sjednici održanoj 13. svibnja poništilo je natječaj za zamjenika koordinatora za reformu javne uprave BiH, te odlučilo raspisati novi - treći po redu. Naivni će pomisliti da je razlog to što nije bilo uspješnih kandidata ili, možda, prigovor koji je prethodno upućen na natječaj koji je raspisao Generalno tajništvo VMBiH. Ali, nije.

Natječajna komisija provela je proceduru, obavila intervju s jedinim kandidatom Samirom Sabljicom, te uputila izvještaj Vijeću ministara. Međutim, sudeći prema priopćenju koje je objavljeno nakon sjednice, Vijeće ministara nije prihvatilo imenovanje zbog, kako su naveli, „izražene sumnje u narušavanje procedure koja se provodi u skladu sa Zakonom o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijeća ministara i drugim imenovanjima BiH“.

U priopćenju pročitao da nije imenovan

Što su ministri pod tim mislili do danas nije obrazloženo. Zapisnik s te 48. sjednice još nije objavljen, ali s one koja je održana sedam dana kasnije jest pa tako ne postoji uvid u način glasanja i ostale detalje. Jedino je jasno da se koplja lome oko pozicije i da će, izgleda, raspisivati nove natječaje sve dok konačno ne dobiju osobu koju žele, piše Fokus.

U izjavi za Fokus Sabljica naglašava da nikada nije službeno obaviješten o rezultatu natječaja. Informaciju da nije imenovan vidio je u priopćenju s 48. sjednice Vijeća ministara BiH.

''Predmetno priopćenje sa sjednice nije pravni akt koji se može pobijati u sudskom postupku, parničnom ili kaznenom, a ja nisam ni dužan pratiti njihovu web-stranicu. Ciljano se ne donosi negativna odluka kako ne bih imao mogućnost podnošenja žalbe. Nepoznati su mi razlozi zbog kojih nisam dobio predmetno rješenje koje je Vijeće ministara bilo dužno donijeti na osnovu člana 57. Poslovnika Vijeća ministara BiH'', kaže Sabljica.

Naglašava da je nedonošenjem rješenja obesmišljen princip pravne sigurnosti, te prekršen član 13. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, a samim time i Ustav BiH.

''Riječ je o pravu na djelotvoran pravni lijek. Ovaj član Konvencije glasi: „Svatko kome su povrijeđena prava i slobode koji su predviđeni u ovoj konvenciji ima pravo na djelotvoran pravni lijek pred domaćim vlastima, bez obzira na to jesu li povredu učinile osobe koje su postupale u službenom svojstvu.” Nisam dobio rješenje, te sam 17. svibnja podnio službeni zahtjev VM da mi se dostavi ta negativna odluka odnosno rješenje. Paralelno sam se obratio žalbom Instituciji ombudsmana za ljudska prava, koja je aktom od 21. svibnja pismenim putem zatražila od VMBiH da se izjasni na navode moje žalbe'', kaže Sabljica.

Iz Vijeća ministara Fokusu je potvrđeno da je Sabljica bio jedini kandidat i da je od komisije dobio ukupno 40 bodova, odnosno po osam bodova od svakog člana.

Koordinator Kasap krije akademsko zvanje

Inače, Sabljica je doktorirao upravne znanosti na Fakultetu za upravu Univerziteta u Sarajevu. Bio je kandidat i na prvom natječaju za izbor koordinatora za reformu javne uprave kada je na tu poziciju izabran Darko Kasap. Uvjet za ovo radno mjesto bio je, pored ostalog, fakultet društvenog smjera, a viši akademski stupanj, magisterij ili doktorat, navedeni su kao poželjni.

Kasap od svega ima VSS, ali je ipak ocijenjen znatno boljim ocjenama od ostalih kandidata, te u konačnici imenovan. Njegova biografija bila je nepoznanica godinama i nije bila objavljena na internet-stranici Ureda koordinatora za reformu javne uprave usprkos tome što je od 2019. tamo bio zamjenik.

Tek nakon imenovanja na mjesto koordinatora postavljena je na stranici, ali su podaci o obrazovanju vrlo šturi i piše tek da je završio Filozofski fakultet u Mostaru. Istu biografiju predao je i u natječajnoj proceduri, ali, izgleda, nikome nije bilo sporno što nigdje nije naveo koje je akademsko zvanje stekao, a znamo da Filozofski fakultet ima mnogo studijskih programa. Stoga smo od Ureda zatražili detaljne informacije i čekamo odgovor.

Fokus je u nekoliko ranije objavljenih tekstova problematizirao imenovanja po osnovu tog natječaja, kada su se, osim koordinatora, birala i dva zamjenika. Natječajna komisija sačinila je rang-listu i dostavila Vijeću ministara, a ministri potom na sjednici imenovali Miloša Golijanina za jednog zamjenika. Usprkos tome što je bio jedini preostali uspješan kandidat prema ocjeni komisije, Vijeće ministara nije podržalo imenovanje Nedžiba Delića pa je on uložio prigovor.

Svi jednaki, ali neki „jednakiji“

O svemu je obaviještena i Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH, koja je tražila očitovanje Vijeća ministara BiH. U izjavi za Fokus Delić je potvrdio da ne odustaje od borbe za svoja prava, te da će tužiti Vijeće ministara BiH.

''Nisam dobio nikakvo mišljenje niti povratnu informaciju iz Vijeća ministara na moj prigovor. Razgovarao sam s odvjetnikom i pokrenut ću tužbu, odnosno upravni spor protiv Vijeća ministara BiH. Ako su raspisali javni natječaj i ako je komisija ocijenila da ispunjavam sve uvjete, nije bilo razloga da me ne imenuju. Valjda je cilj natječaja da se svima dâ jednaka prilika da sudjeluju u proceduri i da se izabere najbolji. Umjesto toga, Vijeće ministara odlučilo se za novi natječaj, pa su i njega poništili, a onda sad pokreću i treći. Očigledno čekaju da dobiju nekoga tko je politički podoban. Od Institucije ombudsmana sam tražio da zauzme stav na navode iz mog prigovora, te odgovore jesu li moja prava pogažena, odnosno zašto neko ima veća prava od mene na javnom natječaju'', priča Delić za Fokus.

Umjesto imenovanja kandidata s liste uspješnih, Vijeće ministara tada je odlučilo raspisati novi natječaj i postaviti vršitelja dužnosti zamjenika koordinatora na razdoblje od tri mjeseca. Izbor je pao na Amiru Mašović, koja nije bila sudionica natječaja i koja je ranije za naš portal izjavila da je došla direktno s biroa za nezaposlene osobe. Iz Vijeća ministara nisu nam odgovorili čiji je bila prijedlog.

Na nedavno okončani konkurs, na kojem je Sabljica bio jedini kandidat, nije se prijavila zbog, kako je kazala, „lošeg iskustva s natječajima“. Suprotno tome, naši izvori tvrde da je došlo do zabune u vezi s rokovima za predaju dokumenata, pa bi upravo to mogao biti razlog poništenja natječaja kako bi joj se dala nova šansa. Ovaj put nije nam odgovorila je li se prijavila na ovaj aktualni ili se dalje drži svog mišljenja o natječajima. Uglavnom, tromjesečni mandat v. d. ističe joj ovih dana i male su šanse da do tada bude okončana i ova nova natječajna procedura, te će biti zanimljivo pratiti što će ministri odlučiti.

Vijeće ministara tvrdi - sve je po zakonu

No, vratimo se Delićevom slučaju. Institucija ombudsmana zaprimila je njegovu žalbu i zatražila izjašnjenje Vijeća ministara BiH, koje je u odgovoru navelo „da je podneseni prigovor neosnovan u cijelosti“. Iz ove institucije za Fokus su kazali da će konačnu odluku u predmetu donijeti „nakon što se okonča istraga, te eventualno prikupe i druge informacije“.

''U ovoj fazi istrage, a prije nego što se zaprimi odgovor podnositelja žalbe i relevantna dokumentacija, te razmotri spis predmeta, nismo u mogućnosti dostaviti više informacija o navedenom slučaju. Podsjećamo, Institucija ombudsmana djeluje po prijemu žalbe ili ex officio, a ombudsmani svoje odluke donose nakon provedenog postupka utvrđivanja svih činjenica i okolnosti vezanih uz konkretno pitanje povrede ljudskih prava, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima'', odgovor je koji smo dobili.

Kako bismo doznali kakvim se argumentima „branilo“ Vijeće ministara i što je odgovorilo na Delićev prigovor, osim da je u cijelosti neosnovan, obratili smo se Generalnom tajništvu, u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama. Fokusu je dostavljeno izjašnjenje na prigovor, koje je upućeno i Instituciji ombudsmana za ljudska prava, a iz kojeg je vidljivo da je natječajna procedura provedena po jednom, a imenovanje po drugom zakonu. Koliko je takva odluka osnovana vjerojatno će biti cijenjeno u upravnom sporu koji je Delić najavio.

Iz Vijeća ministara tvrde da je procedura provedena u skladu s važećim zakonskim propisima i na zakonit način, te da nisu osnovani navodi podnositelja prigovora da je diskriminiran. Također, navode da Deliću ni bilo kojem drugom kandidatu nije bilo zabranjeno niti je bila uskraćena mogućnost prijave na javni natječaj. Istina, svi u BiH odlično znaju da se mogu prijavljivati na natječaje, ali su jednako tako svjesni da bez jakih veza neće daleko dogurati. Osim toga, u konkretnom slučaju natječaj je posebno obesmišljen jer Vijeće ministara ima mogućnost da odbaci uspješnog kandidata iz bilo kojeg razloga.

Kakva politika takva i reforma

''Činjenica da podnositelj prigovora nije imenovan ne znači da je diskriminiran, nego nije imenovan jer nije dobio potrebnu većinu glasova za imenovanje, a to glasanje je provedeno u skladu s važećim Zakonom o Vijeću ministara BiH, na čiju primjenu upućuje i sam Zakon o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijeća ministara BiH i drugim imenovanjima BiH... Dakle, samom prijavom na javni natječaj nije nastalo nikakvo pravo, nego samo mogućnost da pojedinac bude ili ne bude imenovan na određenu poziciju, u konkretnom slučaju na poziciju zamjenika koordinatora za reformu javne uprave'', navodi se u odgovoru Vijeća ministara na prigovor.

Dalje se naglašava da bi bilo apsurdno da svaki pojedinac koji se prijavi na javni natječaj mora biti imenovan ili izabran na određenu poziciju. I u pravu su. Međutim, sasvim je nešto drugo ako je riječ o kandidatu kojeg je kao uspješnog ocijenila komisija zadužena za provođenje natječajne procedure. U tom slučaju, potpuno je besmislena odluka da se kandidat ne imenuje i da se raspiše novi natječaj, a u međuvremenu postavi vršitelj dužnosti.

Saznali smo da se za ovaj slučaj od početka interesirao i Transparency International u BiH. Međutim, do danas nismo uspjeli dobiti informaciju o tome jesu li i kakve zaključke donijeli.

Zanimljivo je i to da su zamjenici koordinatora do 2018. morali imati završen pravni fakultet. Međutim, predsjedavajući VMBiH, u to vrijeme Denis Zvizdić, uz potvrdu Vijeća ministara u veljači te godine donio je izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji Ureda predsjedatelja koje su se odnosile na Ured koordinatora za reformu javne uprave. Ovim izmjenama promijenjen je uvjet radnog mjesta zamjenika iz „VSS – pravni fakultet“ u „VSS – fakultet društvenog smjera“, te povećan broj zamjenika s jednog na dva.

I na kraju, da se ne zaboravi, reforma javne uprave jedan je od ključnih prioriteta procesa pristupanja naše zemlje Europskoj uniji. Iako je ovaj proces počeo prije dvadeset godina, nisu napravljeni značajni pomaci, prvenstveno zbog nedostatka političke volje.