Snažno nevrijeme pogodilo istok BiH, Hvar iznenadila nagla promjena razine mora

Snažno nevrijeme praćeno obilnom kišom pogodilo je u četvrtak područje Zvornika, gdje su zabilježene bujične poplave i aktiviranje više klizišta.

Voda se izlila na pojedine prometnice, zbog čega je otežano odvijanje prometa, kao i kretanje stanovništva u ugroženim dijelovima grada.

Nadležne službe izašle su na teren, prate stanje i rade na uklanjanju posljedica nevremena. Građani su pozvani na pojačan oprez, osobito na područjima na kojima postoji opasnost od novih odrona i pokretanja tla.

Šteta će biti naknadno procijenjena

Prema zasad dostupnim informacijama, u nevremenu nije bilo ozlijeđenih osoba. Razmjeri materijalne štete bit će poznati nakon završetka procjene na terenu.

Obilne oborine u poslijepodnevnim satima zahvatile su i Srebrenicu, gdje je voda preplavila prometnice u središtu grada.

Nakon obilne kiše stižu nove vrućine

Nakon nevremena očekuje se nagla promjena vremenskih prilika. Prema najavama, u petak bi trebao uslijediti vrhunac toplinskog vala, uz dnevne temperature koje bi lokalno mogle dosegnuti 39 Celzijevih stupnjeva.

Vruće vrijeme trebalo bi se zadržati i u subotu, ali će istodobno rasti mogućnost lokalnih pljuskova s grmljavinom. Ponegdje su moguće i izraženije vremenske nepogode.

Od nedjelje se očekuje osjetnije osvježenje uz lokalne oborine. Promjena vremena trebala bi donijeti ugodnije temperature tijekom sljedećeg tjedna, koje bi se mogle kretati oko ili povremeno ispod srpanjskog prosjeka.

More se naglo podiglo pa povuklo na Hvaru: Meteorolog objasnio neobičnu pojavu

Stanovnike i turiste u Starom Gradu na Hvaru iznenadila je neuobičajena promjena razine mora. More se najprije podiglo za više od 30 centimetara i preplavilo dio rive, nakon čega se povuklo približno 60 centimetara ispod uobičajene razine.

Zbog naglog povlačenja mora pojedine su brodice nakratko ostale na suhom, dok je dio ljudi na rivi morao uzmaknuti pred naletom vode.

Prema objašnjenju RTL-ovog meteorologa Doriana Ribarića, najvjerojatnije nije bila riječ o klasičnom tsunamiju, nego o meteotsunamiju, meteorološkoj pojavi koja se u Dalmaciji često naziva šćiga.

Val pokreću promjene tlaka zraka

Za razliku od klasičnog tsunamija, koji najčešće nastaje zbog podmorskog potresa, meteotsunami pokreću nagle promjene atmosferskog tlaka povezane s olujnim i grmljavinskim sustavima.

Atmosferski poremećaj koji se velikom brzinom kreće iznad mora može pokrenuti dugi morski val. Kada se brzina poremećaja podudari s brzinom vala, dolazi do rezonancije i postupnog povećavanja njegove snage.

Učinak se dodatno pojačava kada val uđe u dugu, usku i relativno plitku uvalu. Zbog oblika obale i prirodnog njihanja vode posebno su osjetljiva mjesta poput Staroga Grada, Vrboske i Vele Luke.

Takav val može doći i bez kiše ili snažnog vjetra na samoj obali, zbog čega stanovnike i posjetitelje često iznenadi.

Razlika između meteotsunamija i seša

Pojmovi meteotsunami, šćiga i seš često se koriste za opisivanje iste pojave, iako među njima postoje razlike.

Meteotsunami je morski val izazvan atmosferskim poremećajem, dok seš označava rezonantno njihanje vode u luci, zaljevu ili drugom djelomično zatvorenom prostoru. Meteotsunami može pokrenuti i snažno pojačati takvo njihanje.

Jedan od najpoznatijih zabilježenih događaja na hrvatskoj obali dogodio se 1978. godine u Veloj Luci na Korčuli.

Porast razine mora povećava rizik

Još nema dovoljno podataka za zaključak da će meteotsunamiji zbog klimatskih promjena postati češći. Postoje naznake da bi toplija atmosfera mogla stvarati više uvjeta pogodnih za nastanak takvih pojava, ali su procjene i dalje nesigurne.

Postupni rast srednje razine mora, međutim, mogao bi povećati posljedice meteotsunamija, osobito kada se kombinira s ciklonama, olujnim valovima i drugim ekstremnim vremenskim pojavama.