SLAVEN RAGUŽ Korona zakon u HNŽ-u kao da su pisali osnovci, mnogi zaboravljeni, plan pomoći podobnima

SLAVEN RAGUŽ Korona zakon u HNŽ-u kao da su pisali osnovci, mnogi zaboravljeni, plan pomoći podobnima
Ilustracija

U HNŽ-u se nižu otkazi. Samo u travnju bilo ih je 2300. Izuzevši 244 marke doprinosa iz Federacije, gospodarstvenici u HNŽ-u nisu dobili ništa. Vlada HNŽ-a usvojila je i u skupštinsku proceduru, dva mjeseca od prvog slučaja koronavirusa u Mostaru, uputila korona zakon. Županijski premijer Nevenko Herceg u više navrata je izjavio da su okasnili, ali da zato imaju najbolji korona zakon u Federaciji. Ima ih koji se i ne bi baš složili.

Predsjednik Hrvatske republikanske stranke, ujedno i zastupnik u Skupštini Slaven Raguž prokomentirao je za hercegovina.info korona zakon, koji je poslan svim zastupnicima, kao uvod u sjednicu.

U zakonu kakav je poslan Skupštini nije naveden preciziran iznos koji će biti izdvojen po radniku – kazano je „subvencioniranje određenog iznosa, naviše do najniže neto plaće“. Nadalje, nije precizirano tko dobiva pomoć. Nabraja se da imaju pravo oni kojima je zabranjen rad, zatim oni u turizmu i ugostiteljstvu, a kasnije kaže da pravo na subvenciju imaju svi poslovni subjekti uz uvjet da su izmirili obveze za doprinose i porez na dohodak uz isplaćene plaće zaključno s veljačom 2020.

Jeste li već vidjeli korona zakon? Je li to najbolji korona zakon u Federaciji, odnosno je li jasno obrazloženo tko dobiva i koliku pomoć?

"Uvijek treba imati u vidu kako je 16.03. službeno proglašeno stanje prirodne nesreće, kako je ona u praksi zaživjela i ranije sa svim posljedicama po gospodarstvo, a da je danas 19.05. i HNŽ ima zakon o ublažavanju negativnih posljedica još uvijek u vidu prijedloga. Toliko o iskrenoj brizi za „ublažavanje negativnih posljedica“. Sam zakon je pisan na način kao da ste djetetu u osnovnoj školi zadali „korona zakon“ kao temu za pismenu vježbu.

Bez ikakvih analiza, bez brojki koji bi obravdavali mjere, bez točno propisanim mjerljivim pokazateljima zašto nekome, na osnovu kojih parametara i kojoj mjeri nešto subvencionirati, a drugome ne, itd. Tekst zakona preopćenito napisan, ostavljajući sasvim nejasno tko može aplicirati, a tko ne, čime je ostavljen prostor za malverzacije, na kakve smo navikli od strane Vlade HNŽ-a. Planira se pomoći stranački podobnima, a ne uistinu potrebitima."


Možete li biti konkretniji? Što to zamjerate prijedlogu zakona? Je li uopće jasno kome je namijenjen?

"Svaki zakon mora imati svoje utemeljenje na brojkama i ekonomskim pretpostavkama. Dva mjeseca je razdoblje koji je sasvim dovoljano bilo ekipi što je pisala prijedlog da, primjerice, putem izdanih fiskalnih računa, podataka sa zavoda za zapošljavanje, podacima o uplaćenim doprinosima i sl. točno definiraju koji segmenti gospodarstva su pogođeni negativnim posljedicama ove krize.
U prijedlogu zakona stoji kako samo kako je on namijenjen poslovnim subjektima kojima je „zapovijedima stožera civilne zaštite zabranjen rad u cijelosti“, što je preopširno i krajnje paušalno definirano. Sama činjenica da se pozivaju na „zapovijedi stožera CZ“ otvara prostor za tužbe, jer po zakonu nikakvi Stožeri ne mogu nikome ništa zabranjivati, to može isključivo izvršna vlast. Drugo, zakon tretira porezna i fiskalna davanja, uplate doprinosa i sl., što znači da su subvencije u biti prelijevanje proračunskog novca iz jedne kase u drugu.

Zakonodavca je očigledno briga da se umanji patnja proračunskih korisnika, da ne kažem parazita, a nije ih nimalo briga što gospodarstvenici nemaju prihoda, nemaju od čega isplatiti plaće djelatnicima i dr. Da je to istina ponajbolje pokazuje činjenica kako se političkim strankama i članovima nadzornih odbora i sl. samo u određenom prosjeku umanjuju financijska davanja, a ne u potpunosti kao što bi to trebalo napraviti."

Je li uopće jasno tko su mogući korisnici?

"To je osnovni problem, što je u glavnom dijelu paušalno postavljeno tko su mogući korisnici, jer se govori kako su korisnici „svi oni koji su pogođeni krizom“, a kasnije kako su uz njih i oni koji su korisnici i svi oni kojima je osnovna djelatnost turizam i ugostiteljstvo, s tim da i jedni i drugi imaju izmirene porezne obveze i doprinose za veljaču 2020. i zadržan broj prijavljenih radnika.

Uzmite primjer jednog kafića. Kako može imati izmirene obveze za veljaču i zardžan broj prijavljenih radnika, znajući da je u ožujku i travnju bio onemogućen išta prihodovati?! Drugo, postoje grane gospodarstva koje su u ovoj epidemiji poslovale itekako dobro, niti jednim slovom zakona nisu izostavljeni od mogućnosti dobivanja subvencija po ovom zakonu. Tako da je krajnje nejasno tko su uopće mogući korisnici, a poznajući rad i djelo Vlade HNŽ-a, nije to slučajno napravljeno. Cilj je pomoći podobnima, rodbini i prijateljima."

Ima li kategorija koje su neopravdano izostavljene?

"Institucije koje se bave kulturom, mediji koji su izgubili reklamne prostore, a za vrijeme krize su radili više nego obično, sve obrtničke djelatnosti bez uposlenih, odnosno, koji se temelje na osobnim vještinama, prijevoznici, djelatnosti iz poljoprivrede i šumarstva koji nisu registrirani obveznici poreza na dodanu vrijednost, itd. Federalni zakon, koji je također itekako manjkav, definirao je kako prava na subvenciju ima svatko tko je ostvario promet manje za 20% u odnosu na prošlu godinu, bez obzira je li im zabranjen rad ili ne. Federalnim zakonom je također precizno definiran iznos koji se subvencionira, tako da je i ovim zakonom to potrebno učiniti (minimalna neto plaća), a ne ostavljati subjekte u neizvjesnosti kojoj su ionako prepušteni."

Ima li zakon dobrih strana?

"Naravno da ima. Oslobađanja plaćanja dijela koncesijskih naknada, zakupnina, plaćanja županijskih upravnih i sudskih pristojbi, plaćanja članarine turističkoj zajednici su dio ovog zakona koji se objektivno mora pohvaliti, s tim da bi, primjerice, plaćanje članarine turističkoj zajednici se moralo odmah uvesti za cijelu 2020. godinu. Turistička zajednica HNŽ može u potpunosti isfinancirati svoje potrebe, uz racionalnu upotrebu sredstava iz 2019. Sve ovo je dobar temelj za raspravu o potpunom ukidanju ovih parafiskalnih nameta čija je jedina svrha financiranje uposlenog stranačkog kadra u sličnim institucijama."

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.