Skriveni zločin u BiH: Među 65 evidentiranih žrtava trgovine ljudima čak 50 djece

Slučaj iz Brčkog, gdje je početkom 2025. godine u privatnoj kući pronađeno 31 dijete, pokazao je koliko trgovina ljudima i različiti oblici iskorištavanja mogu dugo ostati nevidljivi institucijama i javnosti.

Prema analizi portala Interview.ba, službeni podaci predstavljaju tek dio stvarnog opsega problema. Mnoge žrtve nikada ne budu identificirane, neke ne znaju da su iskorištavane, dok druge zbog straha, ekonomske ovisnosti ili povezanosti s počiniteljima ne prijavljuju ono što im se događa.

Upravo zbog toga međunarodne organizacije trgovinu ljudima opisuju kao „skriveni zločin“.

Slučaj iz Brčkog otkriven zahvaljujući djevojčici

Krajem veljače 2025. godine policija je u jednoj kući u Brčkom pronašla 31 dijete, među kojima su bile i bebe mlađe od godinu dana.

Slučaj je otkriven nakon što je 12-godišnja djevojčica na ulici zaustavila prolaznicu, koja je potom obavijestila nadležne službe.

Tužiteljstvo Brčko distrikta naknadno je objavilo da je utvrđen identitet 19 djece, dok za njih 12 u početnoj fazi istrage nije bilo pouzdanih podataka.

Među pronađenom djecom bile su 23 djevojčice i osam dječaka. Dio njih rođen je u Italiji, Hrvatskoj, Španjolskoj, Francuskoj te Bosni i Hercegovini. Nadležni su tada naveli da postoje i sumnje da su djeca bila zlostavljana.

U sklopu istrage uhićeno je osam osoba osumnjičenih za trgovinu ljudima, trgovinu djecom te zanemarivanje i zlostavljanje djece.

Stručnjaci su već tada upozoravali da slučaj iz Brčkog vjerojatno predstavlja samo vrh ledenog brijega.

Tijekom 2025. evidentirano 65 žrtava

Prema podacima Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, tijekom 2024. godine identificirano je 37 žrtava trgovine ljudima. Među njima je bilo 25 maloljetnih osoba, odnosno gotovo dvije trećine svih evidentiranih žrtava.

Zabilježeno je 12 slučajeva prisilnog prosjačenja, osam slučajeva radnog iskorištavanja, šest slučajeva seksualnog iskorištavanja te deset drugih oblika eksploatacije. U sigurnim kućama tijekom te godine bile su smještene 24 žrtve.

Podaci za 2025. godinu pokazuju daljnji rast broja evidentiranih slučajeva.

Prema polugodišnjem biltenu Ministarstva sigurnosti BiH, registrirano je ukupno 65 potencijalnih ili identificiranih žrtava trgovine ljudima. Od toga je čak 50 bilo maloljetno, među kojima 38 djevojčica i 12 dječaka.

Među evidentiranim slučajevima bilo je sedam žrtava seksualnog iskorištavanja, deset žrtava radne eksploatacije, četiri slučaja prisilnog prosjačenja te 35 drugih oblika iskorištavanja.

Od ukupnog broja, 37 žrtava bili su državljani Bosne i Hercegovine, dok je 28 bilo stranih državljana. Najviše ih je bilo iz Hrvatske, a evidentirane su i žrtve iz Slovenije, Indije, Španjolske, Belgije i Francuske.

Podaci pokazuju da trgovina ljudima nije isključivo prekogranični oblik kriminala. Velik broj žrtava iskorištava se unutar vlastite države i lokalne zajednice.

Iskorištavanje ima brojne oblike

Trgovina ljudima u javnosti se najčešće povezuje s otmicama i seksualnim iskorištavanjem. Međutim, ovaj oblik kriminala obuhvaća znatno širi raspon radnji.

Među žrtvama u Bosni i Hercegovini nalaze se djeca prisiljena na prosjačenje, maloljetnici u prisilnim brakovima, osobe prisiljene na počinjenje kaznenih djela te muškarci i žene izloženi radnoj eksploataciji.

Posebno su ugrožene osobe iz siromašnih i društveno marginaliziranih zajednica, djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, nezaposleni, migranti te osobe koje traže posao u inozemstvu.

Sve važniju ulogu u vrbovanju žrtava imaju internet i društvene mreže. Počinitelji koriste lažne profile, ponude za posao, obećanja o stipendijama, modelingu ili romantičnim vezama kako bi stekli povjerenje potencijalnih žrtava.

Malo optužnica u odnosu na broj žrtava

Tijekom 2025. godine nadležna tužiteljstva u Bosni i Hercegovini podigla su pet optužnica za trgovinu ljudima i međunarodnu trgovinu ljudima protiv ukupno 13 osoba.

Istodobno je podignuto šest optužnica za seksualnu zlouporabu djece, dvije zbog navođenja na prostituciju te deset optužnica koje se odnose na iskorištavanje djece za pornografiju.

Ti podaci pokazuju da se slučajevi eksploatacije često procesuiraju kroz različita kaznena djela, zbog čega broj optužnica za trgovinu ljudima ne mora prikazivati stvaran opseg problema.

Sociologinja Mirjana Čeko upozorila je da zakonska rješenja postoje, ali da je njihova primjena nedovoljna.

Prema njezinim riječima, institucije se često aktiviraju tek kada slučaj izazove snažan pritisak javnosti, dok svakodnevno iskorištavanje ranjivih skupina ostaje izvan fokusa.

Ombudsman za ljudska prava BiH Nevenko Vranješ smatra da je jedan od najvećih problema nedovoljna prevencija, kao i složena institucionalna organizacija zemlje.

Posebno je upozorio na položaj romske djece, koja su zbog problema povezanih s prebivalištem, školovanjem, zapošljavanjem i siromaštvom izložena većem riziku od iskorištavanja.

Spašavanje je tek prvi korak

Identifikacija i izdvajanje djece iz opasnog okruženja predstavljaju tek početak procesa zaštite.

Jedan od najvećih izazova ostaje dugoročna reintegracija žrtava. Djeca se nerijetko vraćaju u iste obitelji ili društveno okruženje iz kojeg su bila iskorištavana, bez odgovarajuće procjene rizika, nadzora i kontinuirane podrške.

Takva praksa povećava mogućnost ponovne viktimizacije i pokazuje da borba protiv trgovine ljudima ne završava policijskom istragom ili podizanjem optužnice.

Bosna i Hercegovina usvojila je Strategiju za borbu protiv trgovine ljudima za razdoblje od 2024. do 2027. godine, a posljednjih godina unaprijeđeni su pojedini standardi za prepoznavanje i zaštitu žrtava.

U izvješću američkog State Departmenta za 2024. godinu BiH je zadržana u kategoriji „Tier 2“, što znači da ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za suzbijanje trgovine ljudima, ali poduzima značajne napore u tom smjeru.

Kao pozitivni pomaci navedeni su donošenje strategije, povećanje financiranja sigurnih kuća, imenovanje dodatnog specijaliziranog tužitelja te usvajanje smjernica za postupanje prema žrtvama.

Međutim, slučajevi iz Brčkog i drugih dijelova zemlje pokazuju da žrtve mogu mjesecima ili godinama živjeti iza zatvorenih vrata, gotovo potpuno nezapažene.

U zemlji u kojoj su djeca većina evidentiranih žrtava više nije pitanje postoji li problem. Ključno je pitanje koliko slučajeva nikada ne dospije do policije, socijalnih službi, pravosuđa ili medija.

Trgovina ljudima nije samo pitanje kriminala. Riječ je o zaštiti ljudskog dostojanstva, sigurnosti djece i sposobnosti društva da prepozna i zaštiti svoje najranjivije članove.

Tekst je pripremljen prema analizi autorice S. Kurt, izvorno objavljenoj na portalu Interview.ba.

Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore