Sindikat pravosuđa HNŽ upozorava na pritiske: Traže izdavanje uvjerenja koja nisu obuhvaćena minimumom rada

Sindikat zaposlenih u pravosuđu HNŽ upozorio je na pritiske kojima su, prema njihovim tvrdnjama, izloženi zbog zahtjeva za izdavanje uvjerenja i obavljanje drugih poslova koji nisu obuhvaćeni minimumom rada tijekom štrajka. Istodobno su županijskim institucijama predali inicijativu za hitno donošenje Zakona o plaćama, kojim bi se, kako navode, uredila materijalna prava zaposlenih.

Jedinstveni sindikat državnih službenika i namještenika pravosuđa u HNŽ inicijativu je predao na protokol Skupštine, Vlade, Ministarstva pravosuđa i Ministarstva financija HNŽ. Upozoravaju da nepostojanje tog zakona više ne može biti opravdanje za uskraćivanje materijalnih prava zaposlenima u pravosuđu, ali ni drugim zaposlenicima koji se financiraju iz županijskog proračuna.

Od predsjedatelja Skupštine i Vlade traže očitovanje te konkretno sudjelovanje u pronalasku rješenja.

„Očekujemo očitovanje po našem zahtjevu te ih pozivamo da se zauzmu za pronalaženje načina kako da se riješe naši zahtjevi, a ne da prebacuju odgovornost s jednog na drugo“, poručili su iz Sindikata.

Traže zakonsko uređenje naknada i povećanja plaća

Sindikat navodi da je inicijativu potkrijepio zakonskim osnovama koje, prema njihovu tumačenju, zaposlenima u pravosuđu daju pravo na naknade i povećanje plaća na temelju odgovornosti i posebnih uvjeta rada.

Smatraju da predložena zakonska rješenja, zajedno sa Zakonom o radu FBiH i Zakonom o namještenicima u tijelima državne službe u FBiH, predstavljaju pravnu osnovu za priznavanje tih prava.

Predajom inicijative, ističu, ponudili su svoj doprinos rješavanju pitanja na koji bi način Vlada HNŽ mogla udovoljiti zahtjevima zaposlenih u pravosuđu.

Upozoravaju na zahtjeve za obavljanje poslova tijekom štrajka

U priopćenju navode da su u posljednje vrijeme izloženi pritiscima građana, pravnih subjekata, pojedinih čelnika pravosudnih institucija i drugih nadležnih tijela. Ti se pritisci, tvrde, odnose na obavljanje poslova koji nisu hitni, uključujući izdavanje različitih uvjerenja i postupanje u predmetima koji nisu hitne prirode.

Naglašavaju da poštuju odluku arbitra od 24. kolovoza 2026. godine, kojom su određeni poslovi koji se ne mogu prekidati tijekom štrajka, te isto očekuju od pravosudnih institucija.

„Nije prihvatljivo da se od Sindikata zahtijeva proširivanje obima poslova koji se obavljaju tijekom štrajka, dok se istovremeno ignoriraju i ne rješavaju razlozi zbog kojih je štrajk uopće pokrenut“, poručuju.

Dodaju kako razumiju poteškoće s kojima se suočavaju građani i gospodarstvo, ali ne prihvaćaju da se odgovornost za njihovo rješavanje prebacuje na radnike.

Uvjerenja za natječaje i javne pozive

Sindikat se osvrnuo i na probleme gospodarskih subjekata koji zbog štrajka ne mogu pribaviti sudska uvjerenja potrebna za sudjelovanje na natječajima i javnim pozivima.

Podsjećaju da je predsjednica Vlade HNŽ, prema navodima iz priopćenja, putem medija pozvala institucije i ugovorna tijela da pokažu razumijevanje produljenjem rokova ili omogućavanjem naknadne dostave dokumentacije nakon završetka štrajka.

Takvo traženje rješenja pozdravljaju, ali ističu da su za njegovu provedbu odgovorne nadležne institucije i Vlada, a ne zaposlenici u štrajku.

Na kraju su ponovno pozvali Vladu HNŽ da ponudi konkretno rješenje i poduzme korake prema okončanju štrajka. Odgovornost za eventualnu potpunu blokadu pravosudnog sustava i posljedice za građane i gospodarstvo pripisuju nadležnim županijskim tijelima, optužujući ih za ignoriranje prava zaposlenih i izbjegavanje socijalnog dijaloga.