Sindikat pravosuđa HNŽ-a prozvao Vladu: 'Svi su se izborili za svoje funkcije i fotelje'

Jedinstveni sindikat pravosuđa HNŽ-a oštro je kritizirao županijsku Vladu nakon sastanka održanog 19. listopada, na kojem nije postignut dogovor o zahtjevima zaposlenika i okončanju štrajka. Prema navodima Sindikata, Vlada je ranije ponuđeno povećanje za sudske asistente smanjila s 20 na 10 posto, dok većina zaposlenika pravosuđa, kako tvrde, nakon odbitka poreza prima oko 1.150 KM.

Sindikat poručuje da neće prihvatiti prebacivanje odgovornosti za posljedice štrajka na radnike te od Vlade traži konkretnu i održivu ponudu. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti, uz jezičnu prilagodbu hrvatskom standardu:

„Sindikat pravosuđa u HNŽ-u i predstavnici Vlade HNŽ-a održali su 19. listopada 2026. godine sastanak radi pokušaja rješavanja zahtjeva zaposlenika pravosuđa i okončanja štrajka u pravosudnim institucijama.

No, nažalost, ni danas nismo naišli na razumijevanje te Vlada, umjesto da ponudi izlaz iz ove situacije, nastavlja s prijedlozima za koje se zna da ne vode dogovoru, dok posljedice svakodnevno snose građani i gospodarski subjekti kojima je otežan pristup pravosudnim institucijama. Stranke ne smiju biti taoci pregovora u kojima Vlada uporno izostaje s konkretnim rješenjem, a odgovornost za posljedice pokušava prebaciti na zaposlenike. Uporno nam se nameće tvrdnja da smo organizirali štrajk pred same izbore radi pritiska na Vladu, ali, koliko nam je poznato, nitko zbog nas nije ostao zakinut. Svi su se izborili za svoje funkcije i fotelje, svi su na miru mogli utabati svoj put za sljedeće četiri godine.

Samo Sindikat i radnici nemaju što tražiti u ovoj bespoštednoj borbi jer nas nema mnogo, ali unatoč našem malom broju jedno je očito: kad mi stanemo s radom, cijela županija staje. Županija staje, ali ne zbog našeg nerada, NAPROTIV, nego zbog nerada Vlade koja već dvije i pol godine s nama tapka u mjestu, čekajući da ova briga prijeđe na drugoga. Dakle, građani, gospodarski subjekti, odvjetnici i javni bilježnici, svoje pritužbe na rad pravosudnih institucija ubuduće upućujte Vladi HNŽ-a jer je ona jedina nadležna riješiti naše probleme i ovaj štrajk pravosuđa. Sada se itekako pokazalo tko u ovoj županiji nešto radi, ali za svoj rad prima mizernu plaću, 30 posto manju od prosječne plaće u Federaciji.

Nakon brojnih razgovora u proteklom razdoblju, iznesenih argumenata i jasno formuliranih zahtjeva, Vlada je vrlo dobro upoznata sa stavom Sindikata. Unatoč tome, na jučerašnjem sastanku ponovno nam je ponuđeno ono za što se unaprijed znalo da neće dovesti do dogovora. Pritom je ponuđeno smanjenje postotka povećanja za sudske asistente s ranije ponuđenih 20 na 10 posto, dok su u novu ponudu uvršteni stručni suradnici Tužiteljstva i zemljišnoknjižni referenti s povećanjem od 10 posto.

Posebno je neshvatljivo da je Vlada HNŽ-a na jučerašnjem sastanku ranije ponuđeno povećanje od 20 posto za sudske asistente smanjila na svega 10 posto. Time je dodatno udaljila pregovaračke strane od dogovora i ozbiljno umanjila mogućnost da takva ponuda dobije potporu zaposlenika.

Zato se s pravom postavlja pitanje: čemu služe sastanci na kojima se unaprijed zna da neće biti pomaka, a na kojima se od Sindikata ponovno očekuje da prihvati ono što je već odbio?

Posebno je neprihvatljivo da se u javnosti stvara slika kako su zaposlenici pravosudnih institucija odgovorni za teškoće s kojima se suočavaju građani, odvjetnici i drugi sudionici pravosudnog sustava, dok se zanemaruje činjenica da je Vlada ta koja sudjeluje u ovim pregovorima, raspolaže odgovarajućim mehanizmima, ima mogućnost pridonijeti rješavanju spora i raspolaže institucionalnim ovlastima za ponudu zakonskog i sustavnog rješenja.

Razumijemo da štrajk ima posljedice. Ne poričemo ih niti ih olako shvaćamo. Ali javnost mora razumjeti i drugu stranu ove priče: većina zaposlenika u pravosuđu i dalje radi za plaću od 1.270 KM, što nakon odbitka poreza iznosi oko 1.150 KM. Naknade na temelju složenosti poslova, odgovornosti, specifičnosti posla i otežanih uvjeta rada, koje s pravom zaslužujemo, nikada nam nisu priznate. To je materijalni položaj zbog kojeg su nezadovoljstvo i zahtjevi postojali i prije početka štrajka, a Sindikat je na taj problem upozoravao Vladu gotovo dvije i pol godine. To su činjenice koje javnost mora znati prije nego što se zaposlenicima pokuša pripisati odgovornost za sve posljedice štrajka.

Vlada se poziva na pravne prepreke, mogućnost diskriminacije drugih zaposlenika i složenost pronalaženja odgovarajućeg rješenja. Ako takve prepreke postoje, upravo je na nadležnim institucijama da ih stručno razmotre i utvrde koje su mogućnosti na raspolaganju. Vlada može, ako ima interesa, razmotriti izmjene odgovarajućih županijskih propisa, mogućnost uređenja položaja zaposlenika posebnim zakonskim rješenjem tako što će konačno donijeti ZAKON O PLAĆAMA U HNŽ-u, izmjene kolektivnog ugovora putem aneksa, kao i izmjene sistematizacije radnih mjesta ondje gdje za to postoje pravni i činjenični uvjeti.

Vlada, naprotiv, odlukama privremenog karaktera gasi nezadovoljstvo radnika.

Dok radnici čekaju da se netko iz Vlade smiluje i započne rad na Zakonu o plaćama u HNŽ-u, svjedoci smo da je to postao stalni izgovor Vlade HNŽ-a za kupovanje vremena, dok se u praksi urušavaju materijalni status i dostojanstvo svih radnika, pa i naših.

Ako ste nesposobni svih ovih godina donijeti vlastiti zakon o plaćama, a prošlo ih je oko 15, budite barem toliko solidarni s radnicima pa usvojite federalni zakon o plaćama. Ne boli usvojiti nešto što je federalno. To već negdje funkcionira kako-tako i ne, nećemo reći da je situacija idealna ondje gdje je taj zakon na snazi, ali barem postoji nešto jasno razrađeno, crno na bijelo, što štiti radnika.

Ako Vlada smatra da naknade koje predlaže Sindikat nije pravno moguće ostvariti, neka onda ponudi model koji jest održiv. Ako smatra da postoje prepreke, neka pokaže kako ih namjerava prevladati. Ono što ne može biti prihvatljivo jest da se mjesecima ostaje na mrtvoj točki, a odgovornost za nepostizanje dogovora prebacuje na Sindikat.

Odgovornost za trajanje štrajka ne može se svesti na one koji traže rješenje. Odgovornost snosi onaj tko, unatoč ponovljenim upozorenjima i pisanim aktima tijekom posljednje dvije i pol godine, nastavlja nuditi prijedloge za koje zna da neće dovesti do dogovora, umjesto da Sindikatu ponudi nešto vrijedno razmatranja što bi moglo dovesti do zaustavljanja štrajka.

Sindikat neće prihvatiti da se pritisak javnosti koristi kao zamjena za pregovore niti da se zaposlenici proglašavaju krivcima zato što ne pristaju na ponude koje ne ispunjavaju njihove zahtjeve. Spremni smo i dalje razgovarati, ali pitamo se ima li smisla sudjelovati na sastancima koji se svode na ponavljanje već poznatih i odbijenih prijedloga.

Sljedeći sastanak treba imati jasan cilj: konkretnu ponudu Vlade, stvarni pomak i spremnost Vlade da preuzme odgovornost za pronalaženje rješenja za godinama nagomilane probleme u pravosuđu, koje nitko nikada nije razmotrio, a kamoli poduzeo nešto kako bi ih riješio.

Vlada HNŽ-a mora prihvatiti činjenicu da se ovaj štrajk neće okončati pritiskom na Sindikat, ponavljanjem istih ponuda niti prebacivanjem krivnje na zaposlenike. Okončat će se kada se pronađe prihvatljivo i održivo rješenje za probleme zbog kojih je pokrenut.

Vrijeme je da Vlada prestane trošiti vrijeme na ponavljanje već odbijenih prijedloga i počne koristiti svoje institucionalne kapacitete za ono za što je nadležna – pronalaženje rješenja i okončanje štrajka.“