Sindikat pravosuđa HNŽ-a: Odgovornost za narukvice ne prebacujte na radnike
Jedinstveni sindikat državnih službenika i namještenika pravosuđa u Hercegovačko-neretvanskoj županiji zatražio je hitno uključivanje Vlade i Skupštine HNŽ-a u rješavanje položaja zaposlenika koji su u štrajku već dva i pol mjeseca. Povod novom obraćanju je upozorenje o isteku ugovora za elektronički nadzor osuđenika, za što Sindikat odbija preuzeti odgovornost i proziva nadležne zbog planiranja javne nabave.
U zahtjevu upućenom županijskim institucijama 20. studenoga traže konkretne rokove, zajedničku radnu skupinu i donošenje jedinstvenog zakona o plaćama i naknadama u roku od tri mjeseca.
Zašto se problem rješava pred istek ugovora?
Sindikat reagira na ranije upozorenje Federalnog ministarstva pravde, na čelu s Vedranom Škobićem, prema kojem 21. studenoga istječe ugovor za elektronički nadzor oko 150 osoba koje zatvorsku kaznu izdržavaju u kućnom zatvoru.
Ministarstvo je kao prepreku sklapanju novog ugovora navelo nemogućnost pribavljanja potvrde Općinskog suda u Mostaru zbog štrajka. Riječ je o dokumentaciji kojom ponuđači dokazuju da nisu u stečaju, likvidaciji ili postupku obustave poslovanja, potrebnoj za ugovor o najmu softvera i opreme te tehničkoj podršci.
Iz Sindikata pitaju zašto se nastavak tako važne usluge dovodi u pitanje neposredno prije isteka ugovora, iako je njegov završetak bio unaprijed poznat. Smatraju da planiranje i provedba javnih nabava pripadaju nadležnim institucijama te da se posljedice propusta ne mogu prebacivati na zaposlenike u štrajku.
„Ovaj slučaj najbolje pokazuje da poslovi zaposlenika u pravosuđu nisu puka administracija i rutinsko izdavanje papira”, poručuju iz Sindikata.
Ističu kako se od njih očekuje velika odgovornost u osjetljivim predmetima, dok se, prema njihovim navodima, njihov radnopravni i materijalni položaj godinama zanemaruje.
Od Škobića traže poseban federalni zakon
Federalnog ministra pravde pozivaju da pokrene donošenje posebnog federalnog zakona o državnim službenicima i namještenicima u pravosudnim institucijama FBiH.
Smatraju neprihvatljivim da se za pitanja izvršavanja kazni traži hitno institucionalno djelovanje, dok se rješavanje položaja zaposlenika koji omogućuju funkcioniranje pravosuđa odgađa godinama.
Štrajk, tvrde, nije uzrok sadašnjih problema, nego posljedica dugogodišnjeg izostanka odgovarajućih poteza izvršne i zakonodavne vlasti.
Prozvali Buhač, Karanovića, Šutu i Alića
Sindikat je pojedinačno naveo što očekuje od četvero županijskih dužnosnika.
Od predsjednice Vlade HNŽ-a Marije Buhač traže odlučnije vodstvo i bolju koordinaciju nadležnih ministarstava kako bi se otvorio konkretan dijalog sa Sindikatom i trajno uredio položaj zaposlenika.
Ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Gorana Karanovića pozivaju na snažniju institucionalnu inicijativu i konkretne prijedloge prema županijskoj Vladi i federalnom ministru pravde. Ocjenjuju kako dosadašnji pomaci nisu donijeli trajno zakonsko rješenje.
Od ministra financija Adila Šute očekuju osiguravanje financijske održivosti i proračunske potpore za donošenje jedinstvenog zakona o plaćama i naknadama u tijelima vlasti HNŽ-a.
Predsjednika Skupštine HNŽ-a Džafera Alića pozivaju da taj zakon hitno uvrsti u dnevni red te da Skupština preuzme aktivniju zakonodavnu i nadzornu ulogu u rješavanju položaja zaposlenika pravosuđa.
Zakon traže u roku od tri mjeseca
Od Vlade i Skupštine zahtijevaju da njihov dopis razmotre na prvim sljedećim sjednicama. Među ključnim zahtjevima izdvajaju provedbu inicijative za donošenje jedinstvenog zakona o plaćama i naknadama u roku od tri mjeseca. Prema tvrdnjama Sindikata, HNŽ je jedina županija u Federaciji BiH koja takav zakon nije donijela već 16 godina.
Traže i hitnu primjenu postojećih zakonskih odredbi o pravima zaposlenika sudova i Županijskog tužiteljstva, pisana očitovanja nadležnih ministarstava o dosadašnjim aktivnostima te preuzimanje koordinacijske uloge Vlade.
Uz zajedničku radnu skupinu, u kojoj bi sudjelovali i predstavnici Sindikata, zahtijevaju jasne rokove za rješavanje svih otvorenih pitanja.
„Pravda ne može počivati na leđima potplaćenih i obespravljenih radnika”, poručuju.
Sindikat je i u ranijoj reakciji, o kojoj je Hercegovina.info izvijestila 13. studenoga, odbacio odgovornost za ugrožavanje elektroničkog nadzora te osporio način na koji Ministarstvo tumači odluku arbitra o poslovima koji se ne smiju prekidati tijekom štrajka.
Vlada HNŽ-a u priopćenju od 21. rujna iznijela je drukčije stajalište o pregovorima. Navela je da je ponudila povećanja plaća za pojedine kategorije zaposlenika pravosuđa, uz obrazloženje da radna mjesta s jednakim opisom poslova trebaju biti jednako vrednovana u svim županijskim tijelima.