SB: Lagumdžija razvalio dogovor šestorke zbog mjesta zamjenika ministra sigurnosti

SDP, Željko Komšić, Zlatko Lagumdžija, SDP BIH, izbori, koalicija, Zlatko Lagumdžija, SDP BIH, Željko Komšić, SDP BIH, Zlatko Lagumdžija, MMF, Zlatko Lagumdžija, Željko Komšić političar, SDP BIH, SDP BIH, Zlatko Lagumdžija, Sarajevo, SDP BIH, Turska, SDP BIH, Zlatko Lagumdžija, stjepan kljujić, Zlatko Lagumdžija, Zlatko Lagumdžija, Živko Budimir, Zlatko Lagumdžija, SDP BIH, Brčko, Slavo Kukić, SDP BIH, Zlatko Lagumdžija, Valentin Inzko, Zlatko Lagumdžija, Zlatko Lagumdžija, SDP BIH, Zlatko Lagumdžija, SDP BIH, međunarodna zajednica, BIH, Zlatko Lagumdžija, Vijeće ministara BiH, Zlatko Lagumdžija, SDP BIH, kongres, Zlatko Lagumdžija, BIH, SDP BIH, Zlatko Lagumdžija, BIH, Bošnjaci, Senad Avdić, Zlatko Lagumdžija, Zlatko Lagumdžija, Vuk Jeremić, SDP BIH, Zlatko Lagumdžija, Sulejman Tihić, SDA BIH, Fahrudin Radončić, SBB BIH, Sejdić i Finci, Zlatko Lagumdžija, Vjekoslav Bevanda, Zlatko Lagumdžija, Lijanovići, Zlatko Lagumdžija, branitelj, Koordinacija braniteljskih u
Upućeni međutim tvrde da ni ta ocjena nije do kraja točna - pregovori u Brčkom propali su zbog samo jedne sporne pozicije - zamjenika ministra sigurnosti!

Piše: Asim Metiljević - Slobodna Bosna

Tu je poziciju lider SDP-a Zlatko Lagumdžija puno ranije namijenio svom najbližem partijskom suradniku, dopredsjedniku SDP-a Damiru Hadžiću. Istina, Hadžić je donedavno figurirao kao najozbiljniji kandidat SDP-a za funkciju ministra sigurnosti u novom sazivu Vijeća ministara BiH, no na pregovorima u Brčkom Lagumdžija se između dva ponuđena „ministarska paketa" opredijelio za manji paket u kome je bilo Ministarstvo vanjskih poslova, ali ne i Ministarstvo sigurnosti obećano Hadžiću. U nastavku pregovora Lagumdžija se pokušao izboriti za zamjeničku poziciju u ovom ministarstvu, preuzimajući obavezu da SDP istakne kandidata iz reda „ostalih", kako se nacionalno izjašnjava Damir Hadžić, čiji je otac Bošnjak a majka Hrvatica. Ali šefovi dviju hrvatskih stranka, Dragan Čović i Božo Ljubić, ostali su ustrajni u zahtjevu da autonomno popune sve hrvatske pozicije u Vijeću ministara BiH, na isti način kako bi SNSD i SDS popunili srpsku a SDP i SDA bošnjačku kvotu vlasti.

BLOKOVSKA PODJELA VLASTI
Barem zbog tri krupna razloga, šef SDP-a Zlatko Lagumdžija nije mogao prihvatiti zahtjev Čovića i Ljubića.

Najprije zato što je u nebrojenim javnim istupima nakon izbora obećao da nikada i ni pod kakvim uvjetima neće pristati na formiranje vlasti tri nacionalna bloka na principu 2+2+2, jer bi time implicitno svrstao multietnički SDP u jednonacionalni, bošnjački nacionalni blok. I na pregovorima u Brčkom, kao i na svim ranijim pregovorima stranačke šestorke nakon izbora, Lagumdžija je tragao za bilo kakvim rješenjem koje bi makar simbolično poremetilo tronacionalnu blokovsku podjelu vlasti.

U Federaciji BiH uspio je iz vlasti potpuno istisnuti hrvatski nacionalni blok dva HDZ-a, popunivši hrvatsku kvotu vlasti kadrovima iz dvije stranke s oskudnim hrvatskim legitimitetom, HSP-om i Radom za boljitak, ali sličan pokušaj na državnoj razini naišao je na dvije krupne prepreke: dva HDZ-a imaju većinu u hrvatskom klubu Doma naroda Parlamenta BiH, a i nezaobilazni srpski koalicioni partner, šef SNSD-a Milorad Dodik insistirao je na uspostavi vlasti s legitimnim predstavnicima hrvatskog naroda.

Iako nerado, Lagumdžija je pristao na koaliciju s dva HDZ-a, nadajući se da će ipak pronaći neko rješenje kojim bi poremetio političku dominaciju tri nacionalna bloka.

Drugi razlog proizilazi iz značaja konkretnog resora - Ministarstvo sigurnosti neposredno nadzire i koordinira rad obavještajne zajednice BiH - Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA). Kao iskusni tehnolog vlasti, Lagumdžija zna da se politička moć temelji na kontroli tajnih informacija obavještajne zajednice.

Treći razlog je vezan za odnose snaga unutar vrha SDP-a. U formalnoj hijerarhiji SDP-a Hadžić je jedan od pet dopredsjednika SDP-a, ali u neformalnoj hijerarhiji slovi kao drugi čovjeka SDP-a, s neusporedivo većim unutarstranačkim utjecajem od bilo kojeg drugog dopredsjednika, računajući i izbornu zvijezdu SDP-a Željka Komšića, s kojim je inače Hadžić u dugotrajnom sukobu. U svim unutarstranačkim sporovima u kojima sudjeluje, kao na primjer u sporu s Komšićem ili s Jasminom Imamovićem, gradonačelnikom Tuzle, Hadžić uživa bezrezervnu podršku stranačkog šefa Lagumdžije.

Kao šef izbornog stožera SDP-a Hadžić je upućen u sve tajne stranačke blagajne, a sa stranačkim šefom Lagumdžijom povezuje ga i afera „reket", u kojoj je Hadžić igrao centralnu rolu.

Po prirodi stvari, Lagumdžija je u Ministarstvo sigurnosti namjeravao instalirati osobu od najvećeg povjerenja, a to je upravo Damir Hadžić.

NADOMAK DOGOVORU

Na sastanku u Brčkom stranački čelnici nisu postigli konačni dogovor, ali su bili najbliže dogovoru do sada. Prvenstveno zbog neočekivane koncesije srpskog nacionalnog bloka koji je odustao od ultimativnog zahtjeva za Ministarstvom vanjskih poslova BiH. Domaćin sastanka u Brčkom, šef SDS-a Mladen Bosić iznio je pred stranačke lidere zanimljivu kadrovsku križaljku. Bošnjački i srpski nacionalni blok imali su mogućnost izbora između dva „ministarska paketa": u manjem paketu bila su tri ministarstva, među kojima je i diplomacija, dok su u većem paketu bila četiri ministarstva, ali s manjom političkom težinom.

Kako se i očekivalo, Lagumdžija je izabrao manji paket, u kojem je bio MIP, računajući da će se u nastavku pregovora izboriti za još barem jednu ministarsku ili zamjeničku poziciju, kako bi poremetio raspodjelu vlasti po principu 2+2+2.

No, nastavak pregovora krenuo je u suprotnom smjeru: ne samo da Čović i Ljubić nisu dopuštali raspakiranje hrvatske kadrovske kvote, nego su u nastavku pregovora problematizirali rekonstrukciju federalne Vlade kojoj odriču i legalitet i legitimitet.

Na koncu su se pregovori u Brčkom pretvorili u svađu, prvenstveno federalnih koalicionih partnera. Nastavak pregovora nije zakazan, ali su se ključni akteri razišli s uvjerenjem da je dogovor na dohvat ruke.

Približavanje socijaldemokratskih lidera
ČIME JE LAGUMDŽIJA UMILOSTIVIO DODIKA?

Suprotno ranijim najavama, lider SNSD-a Milorad Dodik odlučio je prepustiti SDP-u Ministarstvo vanjskih poslova, čime je de facto deblokirao pregovore o uspostavi vlasti na državnoj razini. Dodikova koncesija uslijedila je nakon cijele serije ustupaka bošnjačke strane kod usuglašavanja zakona o popisu stanovništva, zakona o državnoj pomoći i statusa vojne imovine. Bošnjačka strana „odobrovoljila" je Dodika i ustupkom kod raspodjele sredstava od indirektnih poreza i kod rješavanja međuentitetskog spora o IPA fondovima. Povrh svega, ušutkan je i politički magazin FTV-a 60 minuta koji je Dodiku nabijao krvni pritisak.

Bošnjačka pregovaračka taktika „krmku niz dlaku", kombinirana s pritiskom moćnih diplomatskih saveznika, na koncu je donijela rezultat - Dodik je prepustio Lagumdžiji Ministarstvo vanjskih poslova, čime je zapravo deblokiran proces uspostave vlasti na državnoj razini. Preostao je još samo dogovor o tehničkim rješenjima.
Izvjestan nastavak pregovora
OČEKUJU SE USTUPCI HRVATSKOG BLOKA

Nastavak pregovora o uspostavi vlasti na državnoj razini u rukama je čelnika dva HDZ-a, Dragana Čovića i Bože Ljubića. U međunarodnim diplomatskim krugovima vlada uvjerenje da bi hrvatski nacionalni blok trebao odustati od maksimalističkih zahtjeva, tim prije što je HDZ-u pripala čelna funkcija u Vijeću ministara BiH koju više niko ne osporava. Sasvim konkretno, od hrvatskog nacionalnog bloka očekuje se da SDP-u prepusti makar jednu ministarsku poziciju iz „hrvatske kvote" - ili Ministarstvo sigurnosti ili Ministarstvo obrane.

Ovaj bi ustupak bio kompenziran kod raspodjele funkcija u državnim agencijama i direkcijama, a hrvatskom bloku bi pored ostalog pripala i čelna funkcija u Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) na koju odavno tipuju.