Sastavljen sporazum između BiH i Hrvatske o Južnoj interkonekciji

Nakon što su u Federalnom parlamentu usvojene izmjene i dopune Zakona o Južnoj interkonekciji, istoimeni sporazum s Hrvatskom promptno je upućen u proceduru usvajanja. U najkraćem roku trebao bi ga usvojiti Vijeće ministara BiH, a Fokus donosi njegove detalje.

Usvajanjem navedenog zakona stvaraju se uvjeti za izgradnju plinovoda na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) – Novi Travnik/Travnik. Također, plinovod će imati pravac Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu, te odvojkom za Čapljinu. Predviđen je i dodatni pravac Kladanj – Tuzla.

Investitor: američki AAFS

Riječ je o projektu koji podrazumijeva dopremu plina iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, ali i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje plinski i elektroenergetski sektor.

Kao što je poznato, u zakon je ugrađen američki investitor, kompanija AAFS Infrastructure and Energy, koja ima sjedište i u Sarajevu.

U nacrtu sporazuma između BiH i Hrvatske navodi se da će ugovorne strane osigurati usklađivanje svih pojedinosti oko projektiranja, pripreme i izvođenja radova na izgradnji interkonekcije. Nadzor nad izgradnjom provodit će se u skladu s nacionalnim, odnosno međunarodnim pravilima.

Kada je riječ o imovinskopravnoj podjeli (buduće) imovine, u nacrtu sporazuma stoji:

„Linija imovinskopravne podjele između ugovornih strana identična je zajedničkoj državnoj granici s kojom je usuglašena točka interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (Bosna i Hercegovina)“.

Nadležna tijela za provedbu ovog sporazuma su Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske.

Uskoro potpisivanje sporazuma u Dubrovniku

Prema sporazumu, za sve aspekte vezane uz realizaciju projekta u BiH bit će odgovorna Vlada Federacije BiH. Navodi se kako ta vlada ima ovlaštenje realizirati projekt prema modelu koji odabere, uključujući i putem dodjele koncesije u skladu sa zakonodavstvom FBiH.

„U slučaju da jedna od ugovornih strana bez opravdanog razloga odustane od realizacije projekta prije početka izgradnje ili tijekom same izgradnje, odgovorna je drugoj ugovornoj strani za prouzročenu štetu i nastale troškove. Svaki spor o tumačenju ili primjeni ovog sporazuma rješavat će se konzultacijama i pregovorima između nadležnih tijela ugovornih strana. U slučaju nepostizanja rješenja, nesuglasice i sporovi rješavat će se diplomatskim putem“, stoji u nacrtu sporazuma.

Inače, već krajem ovog mjeseca predviđeno je potpisivanje međudržavnog sporazuma u Dubrovniku, što implicira da bi Vijeće ministara BiH ovaj sporazum moglo usvojiti već idućeg tjedna.