SAJAM ŠLJIVE Skoro 100 izlagača u Prozor-Rami, brojni proizvodi završe od Austrije, Njemačke pa sve do Australije

Sajam šljive Rama

U Prozor-Rami danas su službeni počeli 'Dani šljive 2023.' čime je otvoren 16. Sajam poljoprivrede, prehrane i turizma. Naš portal obišao je Sajam, a dobru atmosferu i gastro ponudu najbolje su dočarali predstavljači na ovogodišnjem izdanju.

"Ovim poslom se bavim više od 35 godina i na ovaj Sajam dođem kad god mogu, a mislim da sam bila na svakom dosadašnjem. Prije nisam imala svoje zemlje, ali sad imam preko 20 duluma i puno toga smo izgradili od mlinice, rasada. Osim ovoga, bila sam i na mostarskom međunarodnom sajmu gdje sam bila 5 dana i povezala se s brojnim ljudima s kojim sam i danas u kontaktu", priča izlagačica Anica Jurić za hercegovina.info koja ističe da njezini proizvodi završe na stolovima diljem svijeta budući da joj djeca žive u Italiji, Njemačkoj, Austriji ili čak kod prijatelja iz Australije.

Sajam šljive Rama

Ivica Rajič iz okolice Vlašića stigao je na Sajam i ove godine.

"Spadam u red onih koji prepoznaju što priroda nudi i kako nismo svjesni u kakvom vremenu živimo. Imamo privilegij živjeti u ovoj državi i okruženju, samo pogrešno sve doživljavamo. Sredina iz koje ja dolazim tradicionalno se bavila poljoprivredom, stočarstvom, a danas nema ničega. Bavljenje uzgojom životinja, poljoprivredom je jedna prije svega velika psihoterapija, međutim ljude to ne zanima i to ne žele. Iskreno, meni je takvih ljudi žao", kazao je za hercegovina.info Ivica Rajič iz Guče Gore.

Sajam šljive Rama

Ne broji koliko je puta na Sajmu

"16 ili 17 godina sam vlasnik certifikata iz oblasti čime se bavim, na ramskom Sajmu sam redovan, to više ne mogu ni pamtiti. Proizvodim sve ono što je prirodno i što dolazi iz okruženja. Osim animalnih proizvoda, radim puno na medu kojeg ljudi nepravilno koriste. A možete vidjeti ovdje i med sa smokvama ili med s orasima", rekao nam je Rajič.

Sajam šljive Rama

Za današnje doba uočili smo i jednu zanimljivu sliku: nevjesta i svekrva zajedno na jednom štandu

"Ovo nam je već četvrto izlaganje na sajmu i jako smo zadovoljni jer su nas ljudi prepoznali i redovno se vraćaju", kazala nam je Marija Sabljo, domaća izlagačica iz Prozora.

Sajam šljive Rama

Na upit koja je tajna tog dobrog odnosa na koji se mnogi žale, naša sugovornica je bila kratka.

"Pa nema tajne, mi obje pričamo pa onda koja bude jača... (smijeh)", nastavlja Marija u vedrom tonu.

Dvije marljive gospođe ističu da jedine proizvode sirup od borovih iglica s maslačkom koji nerijetko završava na zemljama Zapada.

"Imamo sirup od borovih iglica s maslačkom, kantarionovo ulje, razne vrste krema, razne vrste čajeva, zlatoveze koje svekrva Ljuba radi. Zlatovezi su uglavnom vjerske i duhovne tematike. Posebno smo ponosno na sirup od borovih iglica s maslačkom jer ga jedini radimo, a on se inače radi sa šećerom. To nam je najtraženiji proizvod i završi često u Njemačkoj i Austriji kod naših ljudi koji su u potrazi za lijekom djeci u borbi protiv kašlja, ali naravno da ga mogu koristiti i odrasli", kažu nam na kraju kratkog i ugodnog razgovora.

Sajam šljive Rama

Gostima i izlagačima obratili su se i organizatori ovogodišnje manifestacije

"Osnovni cilj ovoga Sajma je stvaranje povoljnog ambijenta za poljoprivrednike i turističke djelatnike iz ove općine i šire. Naša općina je nadaleko poznata kao zdrav i nezagađen teren u kojemu se može proizvoditi zdrava hrana.

Sajam šljive Rama

Velike su mogućnosti u iskorištavanju ovih lokalnih blagodati, te u povezivanju turizma i proizvodnje zdrave hrane. Kod nas to nije još ni približno iskorišteno koliko bi moglo, te je za vjerovati da će se u narednom razdoblju povećavati korist od ovih oblasti. Nastavljamo i s projektom obnove šljivika, jer želimo da Rama zadrži ugled područja sa dobrom šljivom i dobrom šljivovicom", kazao je između ostaloga Jozo Ivančević, načelnik općine Prozor-Rama.

Sajam šljive Rama

Sajam šljive Rama

Sajam šljive Rama

90 izlagača na 50 sajamskih štandova

"U središtu ovogodišnjeg sajma je šljiva. Evo jednog podatka iz literature – na svijetu je poznato preko 2 tisuće vrsta šljive. Kod nas je dominantna sorta bila
bistrica ili požegača, ali su do sada propali brojni nasadi ove vrste šljive zbog bolesti uzrokovane virusom šarke. Kroz općinski projekt „Revitalizacija voćnjaka šljive“ uspjeli smo održati epitet šljivarskog kraja. Na preko 80 hektara zasađeno je preko 40 tisuća sadnica šljiva drugih vrsta, otpornih na šarku, a u projektu je od 2017. Do danas sudjelovalo preko 450 poljoprivrednika", naglasio je Josip Juričić, pomoćnik načelnika.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.