Ribolovci uveli red na jednoj rijeci, ali divlje deponije i dalje guše BiH

Divlje deponije desetljećima su jedan od najvećih ekoloških problema u Bosni i Hercegovini. Prema podacima lokalnih udruga, na području zemlje nalazi se više od tisuću nelegalnih odlagališta otpada. Iako problem nije riješen, pojedini primjeri pokazuju da se uz organiziran pristup, redovito prikupljanje otpada i veći angažman lokalne zajednice stanje može promijeniti.

Jedan od takvih primjera dolazi s obale rijeke Bosne u općini Doboj Jug, gdje su sportski ribolovci uveli više reda na lokalitetu koji je ranije bio opterećen smećem. Na tom području danas se više ne mogu vidjeti velike hrpe otpada neposredno uz rijeku, piše BHRT.

„Ima nekad netko da se ne ponaša u skladu s time da priroda bude čista, ali u suštini se može biti zadovoljan čistoćom ovog mjesta i uređenošću. Pravo je uređeno, super“, kaže ribolovac iz Doboja Irfan Hadžić.

Smeće i dalje završava u rijeci

Ipak, tragovi otpada još su vidljivi. Ostaci na krošnjama i u priobalnom dijelu pokazuju da se smeće i dalje baca u rijeku ili uz njezinu obalu, osobito tijekom viših vodostaja kada voda nosi otpad nizvodno.

Hadžić upozorava da takav odnos prema rijeci ne može proći bez posljedica.

„Ima izreka: tko god u vodu baca smeće, dabogda nikad nemao sreće“, kaže Hadžić.

Na ovu lokaciju dolazi i Zikret Alić iz okolice Gračanice, koji već dva desetljeća živi i radi u Sloveniji, zemlji koja se često navodi kao jedan od pozitivnih europskih primjera kada je riječ o čistoći i uređenom sustavu zbrinjavanja otpada.

„Kod nas treba malo više ulaganja, više strojeva, više zalaganja općina, gradova, kantona i više novca“, smatra Alić.

Organizirani odvoz otpada dao rezultate

Pomaci su vidljivi i nizvodno. Divlje deponije nisu nestale samo s pojedinih mjesta u općini Doboj Jug, nego ih više nema ni na dijelovima obale Bosne u susjednom Doboju.

Hrpe kućnog otpada, staklenih boca i plastične ambalaže više se ne mogu vidjeti ni u blizini rijeke u naselju Kotorsko kod Doboja. Prema riječima mještana, promjena je uslijedila nakon što je prije nekoliko godina uvedeno organizirano prikupljanje otpada.

„Sad je situacija dobra, čista. Sad se ne baca smeće, što se tiče nas Kotorana. Odvozi se, kamioni dolaze svake srijede i odvoze, nema smeća kraj Bosne“, kaže skelar na rijeci Bosni Izudin Glavić.

No, u blizini rijeke u Kotorskom i dalje su vidljive gomile teškog građevinskog otpada, što pokazuje da problem nije potpuno riješen, nego se dijelom promijenila vrsta otpada koji završava na neprimjerenim lokacijama.

Problem se iz ruralnih prelijeva i u urbana područja

Dok se na nekim ruralnim područjima bilježe pomaci, divlje deponije ostaju problem i u urbanim sredinama. U Doboju komunalni radnici često uklanjaju smeće u blizini bivše bolnice, koja je od središta grada udaljena svega petnaestak minuta hoda.

„Mi otprilike svakih deset dana vozimo. Uvijek bude pun kamion smeća, jedno deset kubika ovdje na ovom mjestu. Stalno se čisti, vozi, ali uvijek ima“, kaže Hrvoje Starčević iz KP „Progres“ Doboj.

Samo dva dana nakon odvoza, vreće sa smećem ponovno su se pojavile na istoj lokaciji. Krupni otpad baca se i u naseljenom dijelu susjedne općine Doboj Jug.

Pozitivni primjeri s obala rijeke Bosne pokazuju da se divlje deponije mogu ukloniti kada postoji organiziran sustav i odgovornost lokalne zajednice. Ipak, stotine sličnih lokacija širom Bosne i Hercegovine potvrđuju da je upravljanje otpadom i dalje područje u koje se mora znatno više ulagati, ali i u kojem su potrebne strože kontrole i promjena navika građana.