Riba iz BiH na tržištu EU: Vodeći proizvod animalnoga podrijetla

Tomu u prilog ide i činjenica da je riba vodeći proizvod animalnog podrijetla koji je dopušteno izvoziti na tržište Europske unije. Međutim, prirodni čimbenici bez primjerene potpore nisu dovoljni. Proizvođači ribe već godinama žale se na loš položaj zbog čega ne mogu proširiti proizvodnju te ostvariti veće prihode, piše Večernji list BiH.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2017. je proizvedeno 3036,7 tona pastrve i 467,8 tona šarana, a ostale slatkovodne ribe 256 tona. Ukupna proizvodnja konzumne ribe u 2017. smanjena je za 17,6 posto u odnosu na 2016., proizvodnja šarana za 41 posto, a pastrve za 11 posto.

Podsjetimo, sukladno Zakonu o slatkovodnom ribarstvu, izgradnja iii rekonstrukcija brane, vodogospodarskog ili drugog objekta ili postrojenja na ribolovnoj vodi može se obavljati pod uvjetima da se osigura nesmetano razmnožavanje ribe, zaštita ribljeg fonda i migracija ribe. Ako se ne osigura slobodna migracija ribe, investitor, odnosno drugi korisnik brane, vodogospodarskog, drugog objekta ili postrojenja, dužan je naknaditi pričinjenu štetu korisniku ribolovnog područja sukladno odštetnom cjeniku u ribarstvu i donijeti program revitalizacije životnih zajednica.

Godišnje poribljavanje najvećim se dijelom treba realizirati iz sredstava stečenih kroz naknadu štete koju su ribljem fondu nanijela hidroenergetska postrojenja. Mlađ kojom se vrši poribljavanje treba biti autohtonog podrijetla, uzgojena na ribogojilištima uz obvezno postojanje kartona o zdravstvenoj ispravnosti te posjedovanje genske karte. Stoga je i federalna Vlada koncem 2018. godine poduzela određene korake usvajanjem informacija o primjeni Zakona o slatkovodnom ribarstvu u svezi sa zaštitom, očuvanjem i unapređenjem autohtonih i endemičnih populacija salmonidnih vrsta riba na ribolovnom području sliva rijeke Neretve. Vlada je zadužila Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva da, u suradnji s Federalnom i Županijskom upravom za inspekcijske poslove, poduzme potrebne mjere i aktivnosti na potpunoj primjeni odredbi Zakona o slatkovodnom ribarstvu i o tome izvijesti Vladu FBiH.
Drugi slivovi

Vlada je zadužila resorno ministarstvo da u 2019. izradi novi Zakon o slatkovodnom ribarstvu usklađen s regulativama EU-a. Sukladno zakonskim propisima, korisnik ribolovnog područja obvezan je svake godine vršiti poribljavanje ribolovnih voda sukladno godišnjem programu unaprjeđenja ribarstva. Poribljavanje se obavlja zdravom ribom, ribljom mlađi i oplođenom ikrom po obavljenoj zdravstvenoj kontroli i utvrđivanju kvalitete ribe, riblje mlađi, ikre i ribolovne vode. Ne smije se obavljati ni poribljavanje s mlađi odrasle potočne pastrve iz drugih slivova.

O ovom problemu i znanstveno-istraživačke ustanove dale su mišljenja i potporu zaključcima resornog ministarstva u svezi sa zaštitom, očuvanjem i unapređenjem autohtonih i endemičnih populacija salmonidnih vrsta riba na ribolovnom području sliva Neretve.