Rezultati najnovijeg istraživanja o mladima u BiH
Mladi u Bosni i Hercegovini nezadovoljni su ukupnom društvenom i političkom situacijom u zemlji i smatraju da su nedovoljno vidljivi, kao i nedovoljno uključeni u društvene i političke procese. Pokazalo je to najnovije istraživanje "Mladi u Bosni i Hercegovini 2018.", koje je proveo Centar za politološka istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Istraživanje javnog mnijenja obavljeno je preko anketnog upitnika na uzorku od 944 ispitanika, a konstruirano je u smjeru ispitivanja razmišljanja i stavova mlade populacije. Ciljna skupina ispitanika dominantno je obuhvaćala starosnu skupinu od 18 do 35 godina, iako je u upitniku sudjelovalo 36 ispitanika starosne dobi iznad 35 godina.
Na pitanje kako ocjenjuju ukupnu društvenu i političku situaciju u BiH, više od polovine ispitanika (51,3%) odgovorilo je da je nezadovoljno, a ako se ovome dodaju i ispitanici koji su odgovorili da su "izrazito nezadovoljni", dolazi se do podatka da je samo oko pet posto mladih više ili manje zadovoljno situacijom u BiH. Da su mladi dovoljno uključeni u društvene i političke procese i da su vidljiv segment bh. društva, smatra također manje od 5% anketiranih. Znatno više ispitanika, njih 20,6%, odgovorilo je da se mladi i ne žele aktivno uključiti u ove procese. Ohrabrujuće zvuči podatak da 44,7% smatra da mladi mogu napraviti iskorak za cjelokupnu situaciju u BiH te da njih još 30% odgovara da mogu, ali nedovoljno. Tek 10,9% anketiranih smatra da mladi ne mogu napraviti takav iskorak. Na pitanje kako vide svoju budućnost u BiH, 27,4% ih je odgovorilo da želi ostati i ostvariti sebe u BiH, 26,5% ispitanih želi napustiti BiH, dok relativna većina od 40,6% odgovara da to "ovisi o nizu čimbenika koji će utjecati na moju konačnu odluku". Korupciju, nemogućnost zapošljavanja i unutarnje društvene i političke probleme mladi prepoznaju kao glavne probleme trenutačne situacije u BiH. Skoro dvije trećine ispitanika (64%) smatraju da postoje kvalitetna rješenja koja mogu BiH dovesti u društvo zapadnih europskih zemalja, ali su neprovediva zbog unutarnjih odnosa.
Jedno od pitanja u istraživanju bilo je i "Kako ocjenjujete obrazovni sustav u kojem se školujete ili ste se školovali", a 54,4% anketiranih je izabralo odgovor "Smatram ga dobrim s obzirom na uvjete". Podjednak broj ispitanika, po 20,4%, odgovorio je da obrazovni sustav smatra lošim, odnosno prilično dobrim. Kao nužne mjere za reformu obrazovnog sustava u BiH većina ispitanika izabrala je više praktične nastave sukladno standardima EU te besplatno obrazovanje i kvalitetnije nastavno osoblje. Kada je u pitanju ekonomska i gospodarska situacija u BiH, ogroman broj ispitanika smatra ju iznimno lošom (23,2%), lošom (35,8%) ili nedovoljno dobrom (35,1%). Glavnim uzrokom te situacije mladi u BiH vide ogromna porezna opterećenja i doprinose, nedovoljno razvijen realni sektor i glomazan javni sektor. Na pitanje kako ocjenjuju položaj i uvjete za mlade obitelji u BiH, "iznimno loše" odgovorilo je 32,9% ispitanika. Odgovor "loše" izabralo je 33,2%, a "nedovoljno dobro" 29,9% mladih, navodi se u najnovijem istraživanju javnog mnijenja Centra za politološka istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru urađenog preko anketnog upitnika.
večernji.ba