Rat će Putina uskoro stajati milijardu dolara dnevno, stručnjaci izračunali koliko još može tako izdržati

Sjedinjene Američke Države od početka godine izdvojile su više od 18,5 milijardi dolara za Ukrajinu, odnosno približno 17,9 milijardi dolara otkako je Rusija pokrenula svoju invaziju 24. veljače, piše portal 19fortyfive.

Ovaj rat je sada postao najskuplji u Europi od 1945., a Rusija bi na njega mogla uskoro trošiti nevjerojatnih 1 milijarde dolara dnevno. Nadalje, rat bi mogao koštati globalnu ekonomiju 2,8 bilijuna dolara!

Rusija je pokušala prikriti troškove rata, iako su neki analitičari sugerirali da si Moskva može priuštiti još najmanje dvije godine sukoba u Ukrajini prije nego što jednostavno iscrpi resurse. Nacrt planirane potrošnje Rusije za 2023. pokazuje da je četvrtina njezina proračuna namijenjeno za "nepoznatu upotrebu", što bi prema izvješću Bloomberga moglo biti pokušaj prikrivanja troškova rata. Točnije, iznos za "nepoznatu upotrebu" iznosi oko 112 milijardi dolara, a Kremlj je prestao objavljivati ​​bilo kakve ekonomske detalje o tome gdje troši svoj novac.

Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin mogao bi imati financijska sredstva za vođenje rata još dvije godine zahvaljujući skoku cijena nafte u 2000-ima. Taj neočekivani prihod omogućio je Putinu da ojača svoj položaj u zemlji i dramatično poveća vojne izdatke.

S druge strane, Putin nije uspio ulagati u domaću infrastrukturu - a ruske autoceste, mostovi, željeznice i zračne luke se raspadaju. Štoviše, prema nedavnom izvješću američkog istraživačkog instituta Wilson Centera, Putin je "nacionalnu obranu" učinio glavnom stavkom u ruskom proračunu. Davanja za obrazovanje, zdravstvenu skrb, infrastrukturu i socijalna davanja su srezana.

Iako bi Rusija možda mogla još neko vrijeme plaćati rat - po daljnju cijenu svoje infrastrukture i obrazovanja- pitanje je hoće li Kremlj imati ljudstva i opreme. Prijeti im opasna nestašica tenkova, no još je gora situacija s puškama. AK-47, predstavljen 1959. godine, nekoć glavno malokalibarsko oružje sovjetske vojske, zamijenjen je s AK-74. No osim što je preciznija i lakša, nova puška je namijenjena za streljivo od 5,45 milimetara, dok AK 74 ispaljuje streljivo od 7,62 milimetara. Iako ruska vojska još uvijek koristi oba kalibra, to znači da će pješaštvo morati biti opskrbljeno s dvije različite vrste metaka – što uzrokuje logističke glavobolje, prenosi Jutarnji list.

Neka pak izvješća govore kako je nekoliko tisuća novomobiliziranih vojnika raspoređeno na prvoj crti bojišnice s opremom opisanom kao zastarjelom ili neupotrebljivom, dok su sami vojnici prošli malo ili nimalo obuke.

Situacija na prvoj crti podsjeća na ono s čime se carska Rusija suočila u Prvom svjetskom ratu kada su njezini vojnici također bili poslani na frontu loše ili nikako pripremljeni. Valja podsjetiti kako je neuspjeh vojske i patnje s kojima su se ljudi suočili nakon povratka kući doveli i do skorog pada ruske monarhije.

Čak i s najboljom vojnom opremom, vojska je uspješna samo ako su njeni vojnici voljni nastaviti borbu. Moral vojnika je sve niži, a Putin malo toga može učiniti da riješi to pitanje. Ključno pitanje je, može li Ukrajina izdržati toliko dugo dok ne počne Putinov kolaps.