FOTO  Prva katolička misa u Krnjeuši nakon 74 godine

...u tome će mjestu kod Bos. Petrovca u nedjelju 9. kolovoza 2015. u 11 sati, banjolučki biskup Franjo Komarica služiti svetu misu zadušnicu za nastradalog svećenika don Krešimira i sve nevino ubijene župljane Krnjeuše. Komemoracija će se održati na otvorenom, na devastiranom katoličkom groblju „Kod Križa" između Vrtoča i Krnjeuše.

Budući da se nakon pokolja Hrvata u župi Krnjeuša i paljenja župne crkve, 9. i 10. kolovoza 1941., u tome mjestu više nikada nisu služile mise po katoličkom obredu, ova će sveta misa biti prva misa slavljena nakon 74 godine, ne samo u Krnjeuši nego na području cijele općine Bos. Petrovac.

Na komemoraciji se očekuju neki od preživjelih Krnjeušana, kao i potomci ubijenih, koji sada žive raseljeni po cijelom svijetu, a najviše u Republici Hrvatskoj gdje su godinama okupljeni u udrugu „Krnjeuša - kolovoz 1941".

Organizator ove komemoracije je Banjolučka biskupija i župa sv. Josipa Drvar-Bos. Petrovac, a osim domaćih vjernika iz Petrovca i Drvara, svoj su dolazak najavile i skupine vjernika iz Bihaća, Bos. Grahova, Livna i nekih župa u Republici Hrvatskoj, kao i načelnik općine Bosanski Petrovac Zlatko Hujić koji je obećao pomoći da se ovo zapušteno i devastirano groblje očisti.

Ovogodišnja komemoracija događa se u svjetlu službenog dopuštenja Svete Stolice da Banjolučka biskupija može započeti proces beatifikacije četvorice svojih svećenika ubijenih u II. svjetskom ratu: Waldemara Maximilijana Nestora, župnika u Drvaru, Jurja Gospodnetića, župnika u Bos. Grahovu, Krešimira Barišića, župnika u Krnjeuši kod Bos. Petrovca i Ante Dujlovića, župnika u Gumjeri kod Prnjavora.
Po izbijanju partizansko-četničkog ustanka u zapadnoj Bosni i istočnoj Lici 27. srpnja 1941. na udaru ustanika se našla i župa Krnjeuša, između Bihaća i Bos. Petrovca. Pogrom u Krnjeuši dogodio se 9. i 10. kolovoza 1941. kada je zapaljena cijela župa koju je činilo dvadesetak sela i zaselaka, uključujući župnu crkvu i kuću. Točan broj ubijenih stanovnika Hrvata nikad se nije utvrđen. Istraživanjima se došlo do preliminarne brojke od 240 bestijalno ubijenih nedužniih civilnih osoba hrvatske nacionalnosti, od toga 72 žene i 49 djece do 12 godina starosti.
Brojka od 240 osoba - koja nije konačna - odnosi se na uži dio župe i ne obuhvaća predjele koji su najviše stradali: južni dio župe oko Kulen Vakufa i Vrtoča s pripadajućim selima. Također, brojka ne obuhvaća poginule domobrane.
Među ubijenima je i krnjeuški župnik don Krešimir Barišić, zajedno s trojicom mladih sjemeništaraca, pripravnika za svećeničko zvanje.

Župa Krnjeuša je u kolovozu 1941.temeljito uništena tako da danas nema nikakva vidljiva traga njezina postojanja, osim devastiranog groblja "Kod Križa" na kojem je vidljiv samo jedan nadgrobni spomenik.

Sličnu sudbinu posvemašnjeg uništenja tada su doživjele i katoličke župe u Bos. Petrovcu, Drvaru i Bos. Grahovu, te župe Borićevac i Udbina u susjednoj Lici.

Po svršetku II. svjetskog rata većini preživjelih stanovnika tih župa tadašnje komunističke vlasti nisu dopustile povratak na rodna ognjišta, a njihova imovina je u međuvremenu dobila nove vlasnike.