Pred novim vlastima prvi veliki izazov: Hoće li BiH ostati bez 373,9 milijuna eura iz Plana rasta EU?

Bosna i Hercegovina mogla bi izgubiti 373,9 milijuna eura iz europskog Plana rasta ako do kraja godine ne ispuni preuzete reformske obveze. Europska komisija nakon Općih izbora održanih 4. listopada od vlasti očekuje ponovno pokretanje reformi, usvajanje ključnih pravosudnih zakona i imenovanje glavnog pregovarača koji će moći predstavljati državu u cjelini.

U odgovoru za portal Fena EU iz Komisije su upozorili da 31. prosinca 2026. istječe razdoblje odgode za prvih 50 reformskih koraka. Njihov prvotni rok bio je prosinac 2025., a BiH je za ispunjavanje obveza dobila dodatnih 12 mjeseci.

„Time se Bosna i Hercegovina uskoro izlaže riziku gubitka 373,9 milijuna eura ukoliko uvjeti ne budu ispunjeni i reforme provedene“, poručili su iz Europske komisije.

BiH u okviru Instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan i dalje može dobiti do 976,6 milijuna eura, ali pristup tom novcu ovisi o provedbi dogovorenih reformi. Taj iznos već uključuje smanjenje prvotne indikativne alokacije za deset posto, primijenjeno tijekom 2025. zbog kašnjenja.

Ni odobravanje Reformske agende krajem 2025. nije bilo dovoljno za početak isplata. Prema objašnjenju Komisije, sredstva, uključujući pretfinanciranje, mogu biti isplaćena tek nakon stupanja na snagu sporazuma o zajmu i Instrumentu te zadovoljavajućeg ispunjavanja primjenjivih uvjeta.

Uz financijski rizik, BiH se i dalje suočava sa zastojem na putu prema formalnom početku pristupnih pregovora.

Europsko vijeće još je u ožujku 2024. donijelo odluku o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Više od dvije godine poslije prva međuvladina konferencija, kojom bi pregovarački proces formalno počeo, još nije održana.

„Odluka Europskog vijeća iz ožujka 2024. da otvori pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom poslala je važnu poruku građanima Bosne i Hercegovine, potvrđujući europsku perspektivu njihove zemlje“, naveli su iz Komisije.

Za sljedeći korak BiH mora intenzivirati reforme i poduzeti sve relevantne korake iz preporuke Europske komisije iz listopada 2022. Time bi se omogućilo Vijeću EU da usvoji pregovarački okvir i otvori put održavanju prve međuvladine konferencije.

Među neispunjenim obvezama Komisija posebno izdvaja usvajanje Zakona o sudovima BiH i Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH.

„Njihovo usvajanje u skladu s europskim standardima od ključnog je značaja za jačanje neovisnosti, integriteta, odgovornosti i učinkovitosti pravosuđa, kao i povjerenja građana u pravosudni sustav“, istaknuli su.

Ipak, u odgovoru nisu precizirali koja sporna pitanja u tekstovima tih zakona još treba riješiti. Nisu naveli ni smatraju li realnim održavanje prve međuvladine konferencije do kraja 2026.

Bruxelles očekuje i imenovanje glavnog pregovarača BiH. Komisija naglašava da je riječ o odluci domaćih institucija, koja mora biti donesena u skladu sa zakonodavstvom i propisanim procedurama.

„Očekujemo da glavni pregovarač bude operativan, s punim mandatom da predstavlja zemlju u cjelini“, poručili su.

Napredak BiH u ključnim prioritetima bit će ocijenjen u predstojećem Paketu proširenja i izvještaju o Bosni i Hercegovini. Komisija navodi da je spremna nastaviti pružati političku, tehničku i financijsku podršku reformama potrebnima za napredovanje prema članstvu.

Dio mogućih koristi građani i gospodarstvo mogli bi ostvariti i prije ulaska BiH u Europsku uniju, kroz postupnu integraciju u pojedine sustave i sektore.

„Postupna integracija znači pružanje koristi članstva u EU korak po korak, sektor po sektor, prije pristupanja“, objasnili su iz Komisije.

Jedna od tih mogućnosti jest pristup Jedinstvenom području plaćanja u eurima, poznatom kao SEPA. Prema podacima Komisije, uključivanje u taj sustav može smanjiti naknade za transakcije do 94 posto i skratiti vrijeme njihova izvršenja.

Komisija je pozdravila usvajanje potrebnog zakonodavstva u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, čime je omogućeno podnošenje zahtjeva za pristup SEPA-i. Međutim, za korištenje tog sustava potrebno je nastaviti reforme, uključujući one u području borbe protiv pranja novca.

Među budućim koristima spominje se i inicijativa „Roam Like at Home“, odnosno ukidanje dodatnih troškova roaminga s Europskom unijom. BiH će za taj proces morati imenovati predstavnika koji će, kada za to dođe vrijeme, voditi bilateralne pregovore s EU.

Komisija nije dala konkretne odgovore o mogućem terminu posjeta predsjednice Ursule von der Leyen Bosni i Hercegovini, napretku koji očekuje prije njezina dolaska ni praktičnim posljedicama sve većeg zaostajanja BiH za ostalim zemljama zapadnog Balkana.

Za reformske obveze iz Plana rasta rok je, međutim, jasno određen. Do 31. prosinca vlasti moraju ispuniti uvjete i provesti prvih 50 reformskih koraka kako BiH ne bi ostala bez 373,9 milijuna eura.