Povjesničar apelira na Darijanu Filipović da zaštiti antički Daorson kod Stoca

Povjesničar Djani Behram, autor knjige o antičkim Daorsima, pozvao je novoizabranu članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Darijanu Filipović da pomogne u zaštiti arheološkog lokaliteta Daorson kod Stoca. U dopisu dostavljenom redakciji predlaže postavljanje sigurnosnih kamera i zapošljavanje osobe koja bi nadzirala lokalitet.

Behram smatra da postojeća razina zaštite ne odgovara važnosti lokaliteta, koji ima status nacionalnog spomenika BiH. U dopisu ocjenjuje da se od rata 1992.–1995. nedovoljno čini na njegovu očuvanju te upozorava na opasnost od neovlaštenih iskopavanja i odnošenja arheoloških predmeta.

„Molim i pozivam novoizabranu članicu Predsjedništva Darijanu Filipović da pomogne da se zaštiti lokalitet putem sigurnosnih kamera i da se netko zaposli da pazi na lokalitet“, naveo je Behram.

Poziv Filipović povezuje s njezinim podrijetlom iz Stoca. U dopisu navodi i da je na jednom od svojih političkih skupova spominjala Daorson.

Daorson je nacionalnim spomenikom proglašen 2003. godine. Nalazi se i na službenom popisu ugroženih spomenika Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Kao razlozi ugroženosti na tom su popisu navedeni neodržavanje, protuzakonita uporaba detektora metala, iskopavanje i uklanjanje arheoloških predmeta te oštećivanje kiklopskih zidova grafitima.

Behram ističe da je lokalitet važan za proučavanje Daorsa i antičke povijesti istočnog Jadrana. Prema njegovu tumačenju, središte Daorsa nalazilo se na Ošanjićima do razaranja koje smješta u početak 150-ih godina prije Krista, nakon čega je premješteno na područje današnjeg Stoca. Time naglašava povezanost povijesti grada s ovom antičkom zajednicom.

U dopisu podsjeća da se Daorsi spominju u djelima antičkih autora Polibija, Tita Livija, Strabona, Plinija Starijeg, Apijana i Ptolemeja. Njihovi zapisi, navodi, predstavljaju važne izvore kojima se povjesničari i arheolozi koriste u proučavanju antičkog svijeta.

Među nalazima s lokaliteta izdvaja grčko-italsku keramiku, keramiku tipa Gnathia, različite vrste antičkog novca, ilirsku kacigu i nakit, kao i ostatke povezane s obradom metala. Među istraživačima koji su pridonijeli poznavanju Daorsona posebno spominje Zdravka Marića i Boška Marijana.

Behram je magistrirao povijest na Sveučilištu u Bergenu u Norveškoj 2022. godine. Autor je knjige „Historija antičkih Daorsa na istočnom Jadranu od 2. stoljeća prije nove ere do 2. stoljeća nove ere“, koju je 2025. objavilo udruženje BATHINVS.

Svojim pozivom traži konkretne mjere nadzora kojima bi se smanjio rizik od oštećivanja i neovlaštenog odnošenja nalaza s lokaliteta.