Povezivanjem Gruda i Čapljine do prometnog 'bajpasa Hercegovine'

Nova trasa magistralne ceste M6 na pravcu od Miletine do Podledinca mogla bi ubrzati promet između Gruda i Čapljine te rasteretiti Ljubuški i Međugorje. Od dvije razmatrane varijante odabrana je trasa duga 26 kilometara, projektirana za brzinu od 70 kilometara na sat.

JP Ceste Federacije BiH radi na idejnom projektu izmještanja magistrale, javlja RTV Herceg-Bosne. Nakon toga slijedi izrada glavnog projekta, dok novac za samu gradnju tek treba osigurati.

Planirani pravac prolazio bi preko Miletine, Cerna, Lipna, Grljevića, Borajne i Podledinca, a njegova bi uloga bila povezivanje postojećih i budućih prometnica zapadne i južne Hercegovine.

Veza s brzom cestom i Koridorom Vc

Projekt bi u široj prometnoj mreži omogućio povezivanje čvorišta Podledinac na brzoj cesti Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica Hrvatske s čvorištem Zvirovići na Koridoru Vc. Nova magistrala imala bi priključke i na cestu M17.4 između Čitluka i Ljubuškog te regionalnu cestu R-425.

Prvi dio odnosi se na pravac od Miletine do Podledinca, dok bi prometnu cjelinu dodatno zaokružio projekt nove ceste od čvorišta Zvirovići do Tasovčića u Čapljini. Takva bi mreža, uz brže putovanje, omogućila izmještanje dijela tranzitnog prometa iz naseljenih mjesta.

„Cilj je izmještanje tranzitnog prometa iz naseljenih područja, čime bismo unaprijedili sigurnost i protočnost prometa. Izrađeno je idejno rješenje izmještanja trase na poddionici Lipno – Cerno – Miletina, a tu u Cernom imamo vezu s magistralnom cestom M17.4”, kazao je za RTV Herceg-Bosne Amar Karavdić, predstavnik JP Ceste FBiH. Radiotelevizija Herceg-Bosne

Dodao je da je čvorište Podledinac već obrađeno projektom brze ceste te da se nova trasa magistrale na njega nadovezuje.

Uvaženi zahtjevi lokalnih zajednica

Karavdić je pojasnio da je nakon usporedbe dvaju rješenja odabrana prva varijanta.

„Odabrana je najpovoljnija verzija, a to je verzija 1. Njena dužina je 26 kilometara, a projektirana je za brzinu od 70 km/h”, rekao je.

Tijekom projektiranja održani su sastanci s predstavnicima općina Čitluk i Grude te gradova Ljubuškog i Čapljine. Njihovi zahtjevi za povezivanje nove prometnice s lokalnom cestovnom mrežom, prema njegovim riječima, uvaženi su i ugrađeni u projekt.

Mate Lončar, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša Županije Zapadnohercegovačke, istaknuo je da prometna infrastruktura pridonosi gospodarskom razvoju, boljoj povezanosti i ostanku stanovništva.

„Jer ta infrastruktura na neki način označava život, stvaranje novih radnih mjesta i razvoj gospodarstva”, poručio je Lončar.

Čitluk priprema obilaznicu

Izmještanje M6 dio je šire slike prometnog povezivanja Hercegovine, u kojoj važnu ulogu imaju Koridor Vc, zapadnohercegovačka brza cesta i Južna obilaznica Mostara.

Prema prilogu RTV Herceg-Bosne, Južna obilaznica Gruda u završnoj je fazi izgradnje, dok za završne radove na Sjevernoj obilaznici treba osigurati sredstva. Među važnim pravcima spominju se i ceste Hutovo – Ravno te Posušje – Vir – Vinica – granica Hrvatske – Aržano, koje financira Hrvatska.

Pomaci su napravljeni i na pripremi obilaznice u zapadnom dijelu općine Čitluk. Načelnik Marin Radišić upozorio je na opterećenost središta općine prometom.

„Na godišnjoj razini prosječno dnevno prođe preko 16 tisuća vozila kroz središte naše općine, a u ljetnom razdoblju skoro 20 tisuća. Tu je urađeno idejno rješenje, mi smo tu trasu stavili u nacrt Prostornog plana koji ćemo usvojiti do kraja godine i sada će Ceste Federacije BiH pristupiti izradi idejnog i glavnog projekta”, kazao je Radišić.