Ponovno odbijeno uvođenje hrvatskog jezika u RS-u

Naime, nakon što je prošli put bezuspješno pokušao preko Kluba Hrvata u Vijeću naroda inicirati spomenute zakonske izmjene, a koje trebaju omogućiti korištenje hrvatskog jezika i latinice na svim službenim dokumentima i natpisima, predsjedatelj Kluba Tomislav Tomljanović nadao se kako će ipak uspjeti u namjeri da u dnevni red godišnjeg zasjedanja NSRS.a uvrsti i točku koja se odnosi na donošenje Zakona o jeziku i pismu, piše dnevni-list.ba.

Međutim, Skupština je tu točku nedavno odbila uvrstiti, što pokazuje, naglasio je, kako vladajućim strukturama u RS-u nije stalo da se zakonski uredi oblast korištenje jezika i pisma. To začuđuje budući amandmani na Ustav RS-a jasno propisuju kako su službeni jezici u RS-u jezik srpskog, jezik hrvatskog i jezik bošnjačkog naroda.

Također, po Ustavu RS-a u okvire vitalnog interesa spadaju jezik, vjera, kultura i tradicija svakog od naroda, što uz postojanje spomenutih amandmana, stvara pretpostavku za ravnopravnu uporabu jezika.

Bez zakona nema rezultata

No, suština je kako je kako ustavnu materiju ne prati adekvatno zakonsko rješenje zbog čega na terenu ne postoji obveza upotrebe hrvatskog jezika ili pak latinice. To je osobito vidljivo, dodao je Tomljanović, na natpisima pojedinih lokalnih institucija.

U cijeloj priči šansa da se pitanje jezika postavi kao jedno od prioritetnih umanjuje i situacija u kojoj je politička snaga hrvatskih stranaka u NSRS-u svedena na simboličnu razinu, međutim, Tomljanović ističe kako ni nakon drugog pokušaja neće odustati već će tražiti mogućnost da se usvajanje spomenutog zakonskog rješenja ipak nađe na dnevnom redu u doglednoj budućnosti.

Odnos snaga u Klubu

Prvi pokušaj, podsjećamo, pokazao je pak svu slabost zastupljenosti u Vijeću naroda budući se očekivalo kako će Klub Hrvata složno stati iza inicijative. Međutim, to se nije dogodilo i to velikim dijelom zahvaljujući činjenici da predstavnici hrvatskih stranaka u Klubu nemaju natpolovičnu većinu. Od osam izaslanika, četiri su iz stranaka s hrvatskim predznakom, a četiri iz srpskih stranaka što u startu umanjuje šansu da se Klub usuglasi oko nacionalno važnih pitanja.

Općenito govoreći popunjenost klubova naroda na svim razinama jedan je od velikih problema u kontekstu konstitutivnosti naroda u BiH, a uzrok tomu su i aktualna izborna pravila. Ipak, u posljednjoj deklaraciji Hrvatskog narodnog sabora sa 6. zasjedanja jasno se ističe potreba donošenje izmjena Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na izbor izaslanika u Dom naroda Federacije BiH i Vijeće naroda Republike Srpske da bi se jamčio potpuni nacionalni legitimitet u ovim institucijama.

Ipak, u sklopu višemjesečnih pregovora unutar radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH ova tema nije se našla na dnevnom redu, što i ne čudi s obzirom da se radi i problematici čije rješenje ovisi isključivo od dogovora političkih lidera sva tri naroda.