Peradari zadovoljni prodajom domaćih jaja, pregovaraju i s Lidlom
Dobra proizvodna godina i stabilna potražnja, posebno na tržištima Europske unije, ohrabrile su domaće peradare da dodatno unaprijede proizvodnju jaja, a novu priliku za plasman svoje robe vide i u otvaranju njemačkog trgovačkog lanca „Lidl“ diljem Republike Srpske.
Zadržavanje postojećih izvoznih pozicija i prilagodba sve strožim zahtjevima domaćeg i inozemnih tržišta glavni su ciljevi peradara u Republici Srpskoj i u narednom razdoblju.
Predsjednik Zajednice peradara RS i direktor tvrtke „Agreks“ iz Donjeg Žabara Predrag Miličić izjavio je za „Glas“ kako domaći proizvođači imaju kapacitet u potpunosti zadovoljiti potrebe tržišta Republike Srpske, pa i cijele BiH, te da su pojedine tvrtke izrazito izvozno orijentirane.
„Proizvodnja i prodaja konzumnih jaja prošle su godine bile zadovoljavajuće. Plasman je bio dobar, kako na domaćem, tako i na regionalnom te tržištima EU“, rekao je Miličić.
Dodao je kako je prošlu godinu obilježila pojačana potražnja u Europi te da bi ih veselilo nastavak tog trenda. Pojasnio je i da veći problem za domaće tržište može predstavljati uvoz, prije svega iz Srbije, koji dovodi do poremećaja cijena, osobito u slučaju viškova u regiji.
„Trenutačno izvozimo isključivo jaja ‘B’ kategorije, i to u Italiju, ali i u Austriju, Mađarsku i Poljsku“, pojasnio je Miličić.
Pregovori s Lidlom
Istaknuo je kako očekuju promjene na domaćem tržištu zbog najavljenog dolaska njemačkog trgovačkog lanca „Lidl“, s kojim su, kako kaže, u intenzivnim pregovorima.
„Vjerujemo da će i na tržištu konzumnih jaja doći do određenih promjena jer, poučeni iskustvima iz regije, ovaj trgovački lanac donosi i nova pravila u poslovanju“, kazao je Miličić.
Cijene
Kada je riječ o cijenama, naglašava da je teško davati prognoze.
„Ukoliko dođe do pojačanog uvoza, uvjeren sam da će domaći proizvođači reagirati, ali i kada je riječ o izvozu“, dodao je Miličić, ističući da veleprodajne cijene jaja, kada je riječ o težinskom razredu ‘M’, iznose od 0,24 do 0,25 KM po komadu.
Miličić dodaje da je peradarstvo prepoznato kao grana s potencijalom. Posebno je istaknuo dobru suradnju s Ministarstvom poljoprivrede te naglasio kako će Zajednica peradara nastaviti inzistirati na tome da se proizvođačima omogući izvoz jaja ‘A’ kategorije na tržište EU, što bi, kako smatra, značajno popravilo stanje na domaćem tržištu.
Sličan stav ima i zamjenik generalnog direktora kompanije „Rakić komerc“ Jovan Rakić iz Bijeljine, koji naglašava da svu dobit ulažu u nove investicije i proširenje kapaciteta.
„Planovi su usmjereni na proširenje asortimana u skladu sa suvremenim načinom držanja životinja, jer tržište sve više traži podni uzgoj i viši stupanj komfora, što je posebno važno za nove trgovačke lance i izvoz“, rekao je Rakić za „Glas“.
Ističe kako je u posljednjem razdoblju došlo do povećanja proizvodnih kapaciteta kod većine farmi te da je trenutačna proizvodnja dovoljna za zadovoljavanje domaćeg tržišta, bez potrebe za većim uvozom.
„Peradarstvo je jedna od rijetkih grana stočarstva u BiH koja je samodostatna, konkurentna i sposobna parirati uvoznim cijenama. Međutim, otvaranje tržišta nosi i rizike. Ukoliko domaći proizvođači ne budu dovoljno konkurentni ili ako dođe do pojačanih poticaja u zemljama EU, moguć je i pritisak uvoza na domaće tržište“, dodao je Rakić.
Prema njegovim riječima, ne očekuju se značajnija poskupljenja u narednom razdoblju, uz napomenu da je tržište stabilizirano te da trenutačne cijene odgovaraju i proizvođačima i potrošačima.
„Maloprodajne cijene trenutačno se kreću oko deset KM za pakiranje od 30 jaja, odnosno oko četiri marke za deset komada, što je održivo za sve sudionike u lancu proizvodnje i prodaje“, zaključio je Rakić.
Uvoz i izvoz
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) BiH, u siječnju ove godine domaća jaja izvezena su u Italiju, Srbiju i Hrvatsku, a njihova ukupna vrijednost iznosila je oko 1,1 milijun KM. Kada je riječ o uvozu, u BiH su u jednom mjesecu ove godine stigla jaja vrijedna 1,6 milijuna KM. Prošle godine u BiH su uvezena jaja vrijedna 12,1 milijun KM, najviše iz Srbije, zatim iz Ukrajine, Njemačke, Hrvatske i Italije. Godinu ranije uvezena su jaja vrijedna nešto više od devet milijuna konvertibilnih maraka.