Peleš - Potresna životna drama bivšeg pripadnika HVO-a u Brčkom

Prema neslužbenim informacijama, slična sudbina mogla bi se ponoviti kod više istinskih domoljuba, pripadnika 108. HVO brigade Ravne-Brčko. Krajnje je vrijeme  da se udruge proistekle iz Domovinskog rata ozbiljno pozabave ovim problemima, kako žrtva ne bi postala agresor. Ne dozvolimo da nam drugi pišu našu povijest.

 

Ivana su mučili u logorima i osudili na smrt strijeljanjem

Presuda vojnog suda

Ovom četrdesetogodišnjaku na privremenom radu u Njemačkoj prije dvadesetak dana na graničnom prijelazu u Orašju oduzete su hrvatska putovnica i osobne iskaznice izdane u BiH i Hrvatskoj, uz objašnjenje da je za njim izdana tjeralica zbog počinjenih ratnih zločina. Otada Stjepanović u Brčkom vodi bitku za pravdu, koja mu je uskraćena još 1994. godine. Tada ga je kao pripadnika 106. brigade HVO-a zarobila Vojska Republike Srpske i poslala u logor. Više od 20 mjeseci proveo je u raznim logorima, da bi ga 18. ožujka 1996. godine Vojni sud u Banjoj Luci osudio na "smrt strijeljanjem" zbog navodno počinjenih ratnih zločina. Ovakvu, čak i u ratu nezapamćenu presudu izreklo mu je četiri mjeseca nakon završetka rata sudsko vijeće predvođeno satnikom Nikolom Tomaševićem, a temeljem "priznanja" koje je sam dao. Stjepanović kaže kako je izjave potpisivao pod pritiskom jer je bio izložen mučenju. Da je cijeli sudski proces bio obična farsa, pokazuje i podatak da je ubrzo nakon smrtne presude pušten na slobodu. - Jedan dan su mi došli u zatvorsku ćeliju i rekli da me je Radovan Karadžić pomilovao i da je presuda preinačena. Nisu mi dali nikakav papir, ali sam nakon toga pušten na slobodu. Mislio sam da je ovo traumatično iskustvo iza mene, ali sam pred kraj prošle godine doznao da je sud u Brčkom temeljem te presude Vojnog suda iz Banje Luke ponovno pokrenuo proces protiv mene. Uvjeravali su me da nema tjeralice za mnom, ali mi je sad na graničnom prijelazu u Orašju rečeno da tjeralica postoji i da mi moraju oduzeti sve dokumente, priča vidno potreseni Stjepanović. Zbog "smrtne presude" i tortura koje je preživio u srpskim logorima, on i danas ima psihičke smetnje. U Njemačkoj, gdje sa suprugom i četvero djece živi posljednjih deset godina, redovito posjećuje psihijatra.


Oduzeli mu dokumente

Nakon što je doznao za obnavljanje postupka, a posebno nakon što su mu zbog tjeralice oduzeti osobni dokumenti, stanje mu se pogoršalo.
- Želim da se ova priča dovede do kraja i da dokažem da nisam nikakav ratni zločinac. Niti jedan Srbin iz sela u kojima sam navodno počinio zločine nije me teretio, a ne postoje ni bilo kakvi drugi dokazi da sam sudjelovao u bilo kakvim zločinima. Želim istjerati to na čistac, a onda ću ja pokrenuti sudski proces i tražiti naknadu za sve ono što sam preživljavao u logorima i za posljedice koje osjećam i danas. Najteže mi pada što sam rastavljen od obitelji i što se ne mogu vratiti u Frankfurt. Ja sam i proteklih godina redovito dolazio u Bosnu i Hercegovinu, a da sam kriv za bilo kakve zločine, sigurno ne bih dolazio, priča nam Stjepanović. U brčanskoj HVIDR-i također ističu kako su sve optužbe protiv Ivana, kojeg svi znaju pod nadimkom Peleš, potpuno neutemeljene, što će, uvjereni su, biti dokazano i na sudu. Kako je i zašto Osnovni sud u Brčkom odlučio nakon četrnaest godina obnoviti proces protiv Stjepanovića, zasad je nepoznanica i za njega, ali i za cijelu obitelj i prijatelje, koji su mu velika potpora u ovim teškim trenucima. Inače, Ivanova supruga je Makedonka i trenutačno s njihove dvoje djece boravi kod svoje obitelji. Drugo dvoje djece su za to vrijeme s njim u Bijeloj kod Brčkog i velika su mu potpora i utjeha u ovoj situaciji.
No, zbog posla supruga i djeca će se uskoro morati u Frankfurt, a Ivan Stjepanović ostaje u Brčkom čekati pravdu.

Stjepanovićev slučaj jedinstven jer su smrtne presude rijetkost
Smrtne presude su čak i u ratu bile prava rijetkost i Stjepanovićev slučaj je po tome jedinstven. Šokantno zvuči podatak da mu je Vojni sud u Banjoj Luci ovako drastičnu kaznu izrekao četiri mjeseca nakon završetka rata, kada je već stupila na snagu opća amnestija i kada su ratni zarobljenici na svim stranama trebali biti pušteni na slobodu. U brčanskoj HVIDR-i kažu kako je očito bila riječ o predstavi za javnost u RS-u tadašnje Karadžićeve vlasti. (Večernji list).

Posavski obzor