Ožiljci rata u Bugojnu još uvijek vidljivi

Bugojno
Bugojno
Iako sigurnost Hrvata u Bugojnu više nije upitna, osjeća se velika diskriminacija. Odmah po završetku rata, Hrvati su imali veliku želju za povratkom, ali su im to onemogućavale općinske vlasti. Istina je da se danas ljudi mogu nesmetano vraćati u Bugojno, no odmah po dolasku, kod Hrvata povratnika javi se ogromna doza razočarenja, jer su puno očekivali nakon mnogih lutanja po izbjegličkim kampovima i tuđim gradovima. 

Endemična vrsta

U Bugojnu se demografska struktura potpuno izmijenila. Od multietničkog grada, Bugojno je danas postalo gotovo monoetnička sredina. Odmah poslije rata na području Bugojna ostalo je samo oko 700 Hrvata, 3000 domova je opljačkano, a 1500 zapaljeno. “Od prijeratnih 16.500 Hrvata, u Bugojnu ih danas živi svega 4.700, te mogu reći da su Hrvati postali endemična vrsta”, kazao je župnik župe Bugojno fra Vinko Sičaja. Trenutačno je oko 11.000 bugojanskih Hrvata razasuto po svijetu. Kako je rekao župnik Sičaja, povratnici nemaju većih problema, ali kako je rekao, “za život dostojan čovjeka potrebno je puno više”. U Bugojnu odgojno-obrazovnih ustanova koje rade po hrvatskom planu i programu uopće nema. Po riječima župnika na području općine djeluje samo jedna škola po hrvatskom planu i programu, ali i ta škola djeluje u sklopu projekta “dvije škole pod istim krovom”. Kad je u pitanju ekonomska situacija, ni tu situacija nije puno bolja, jer Hrvati u Bugojnu nisu ravnopravni ni po tom pitanju, pa je tako samo jedan mali broj povratnika zaposlen u javnim i državnim ustanovama. Župnik kaže da ih ništa neće natjerati da jadikuju i kukaju, niti da stoje skrštenih ruku. “Sve ovo nas tjera samo na to da se uhvatimo u koštac sa svim problemima”, kaže župnik Sičaja.

HKDU ''Napredak'' u Bugojnu

Velika svijetla točka Hrvatima u Bugojnu je HKDU “Napredak” koji je jeko aktivan i u sklopu kojeg djeluju: Mješoviti pjevački zbor “Tomislav”, Tamburaški sastav “Zlatne žice”, Mala glazbena radionica, Puhački orkestar i Izvorna ženska i muška skupina. Kako je rekao župnik, cilj ovog društva je, prije svega poticati prognanike na povratak, a onima koji su se vratili jačati smisao i nadu u ostanak i opstanak u Bugojnu. 

Kršteno 41 dijete

Inače, fra Vinko pojašnjava kako od sadašnjih 4500 hrvatskih povratnika u Bugojno, njih čak 700 ima više od 71 godine. “U protekloj je godini u Bugojnu kršteno 41 dijete, dok su istovremeno umrle čak 102 osobe. Prosjek životne dobi Hrvata u ovom gradu je 45 godina, što je prilično zabrinjavajuće. Naglašavam kako je od 4500 osoba svega njih 630 maloljetno”, zaključio je fra Vinko.

Piše: Mirela Tučić l DL