Osuda Helezovih negiranja zločina i logora u Bugojnu
Hrvatske stradalnike nastavio je ponižavati imenovanjem Besima Hodžića, bivšeg zapovjednika logora Gimnazija, za svojeg savjetnika, a posljednja u nizu uvreda dogodila se 23.10.2011. godine kada je emisiji 'Telering' izjavio da u Bugojnu nije bilo logora ni zločina, nego sabirni centar te kako su u Gimnaziji bili zajedno zatvarani i Hrvati i Bošnjaci.
Pitamo se kako hrvatskim stradalnicima ministar može biti čovjek koji se javno izruguje hrvatskim stradalnicima i žrtvama pričajući da on voli BiH te kako se zalaže za pravednu reviziju svih. Pitamo ga da li je njegova pravda to da mjesta gdje su zatvarani Hrvati ne zove logorima nego sabirnim centrima. Kako nas je u Helezovim "sabirnim centrima" štitila Armija BiH najbolje zna oko dvije i pol tisuće naših logoraša, posebno njih 294 koji su izgladnjeli i ozbiljno narušena zdravlja razmijenjeni nakon osam mjeseci tamnovanja po "sabirnim centrima", gdje su prošli torture nezamislive normalnom ljudskom umu. Odakle Helezu pravo da se ruga roditeljima koji više od 18 godina čekaju kako bi dostojno mogli pokopati svoju djecu, a tragaju za još 19 logoraša iz Helezovih "sabirnih centara", - navodi se u reagiranju Udruga iz Bugojna.
"Govor Zukana Heleza je identičan govoru Dževada Mlaće koji također negira da je u Bugojnu tijekom agresije Armije BiH poginulo preko dvije stotine Hrvata, kroz logore ih je prošlo 2.500, za tijelima 19 nasilno odvedenih iz logora i 16 civila još uvijek tragamo. Jedina saznanja do kojih smo došli nakon priznanja Enesa Handžića je kako su najokrutnije ubijani, a tijela im spaljivana više puta kako bi prikrio zločin.
Posmrtni ostaci Marka Bartulovića, 20-og logoraša iz skupine nasilno odvedenih, pronađeni su u septičkoj jami. Usprkos svemu, ministar Zukan Helez kaže nije bilo logora ni zloćina u Bugojnu. Mi ga pitamo, je li sve Hrvate Bugojna trebalo pobiti da bi Zukan Helez priznao da se u ovom gradu dogodio zločin?", kaže se u reagiranju četiri Udruge okupljene u Koordinaciji u kojemu se upravo na primjeru Bugojna demantira i Helezova tvrdnja da u BiH nema podjela.
"Zbog zločina Armije BiH, Bugojno je i danas duboko podijeljen grad. Tako će i ostati dok su na slobodi glavno kreatori zločina nad Hrvatima kao što su Selmo Cikotić, Dževad Mlaćo, Abdulah Jeleč, Mensud Duvnjak, a sljebenik njihovih zločinačkih podhvata Zukan Helez negira da je zločina bilo."
Reagirajući na Helezove najnovije uvrede hrvatskih stradalnika, čelnici Udruga pozvali su hrvatske političke predstavnike u Parlamentu FBiH da mu se konačno suprotstave, a poziv je posebno upućen onima koji trenutačno sudjeluju u radu Vlade FBiH koju hrvatski narod smatra nelegalnom. Čelnici bugojanskih Udruga pozvali su na kraju i kako kažu «uspavane» predstavnike Udruga proisteklih iz Domovinskog rata u BiH da se konačno probude i stanu u zaštitu bugojanskih stradalnika jer nakon što se obračuna s njima, Helez će u potragu za novim hrvatskim žrtvama, zaključuje se na kraju reagiranja.
Artinfo.ba