OMBUDSMAN MARIĆ 'Ljudi prešutno odobravaju poskupljenja, nismo zaprimili nijednu prijavu ove godine'

Ministarstvo gospodarstva sazvalo je za jučer hitan sastanak sa svim velikim trgovcima. U Ministarstvo su pozvani predstavnici najvećih trgovaca u Hrvatskoj, od Konzuma, preko Lidla do Kauflanda, Interspara, Tommyja..., od kojih će se tražiti da vrate cijene za veći dio od 1300 namirnica na one s kraja prošle godine. No, što zapravo donosi ta mjera i koliko će ona utjecati na krajnje potrošače tek ćemo vidjeti.

Ombudsman za zaštitu prava potrošača u BiH Saša Marić ističe kako se radi o populističkoj mjeri.

"Ograničavanje cijena je jedna kratkoročna mjera koja ne može polučiti dovoljno rezultata. Nastavno na ovo što je Hrvatska sada konkretno uradila, možda bi vlade entiteta mogle pokušati napraviti nešto slično kako bi vršili neku komunikaciju s trgovačkim lancima u ograničavanju cijena. No, ako se trgovcima naredi da moraju zalediti cijene određenih proizvoda, oni ukoliko vide da im je to neisplativo, doći ćemo do doba koje je prije 40 godina postojalo u komunizmu, a to je da trgovci te robne proizvode neće stavljati na police jer im se financijski neće isplatiti da ih ikako imaju. Ova mjera je relativno populistička, vrlo je kratkoročnog karaktera za krajnje potrošače'', kaže Marić za Hercegovina.info.

Slične mjere koje su pokušavane u BiH nisu polučile baš neke značajne rezultate, budući da su osnovne životne namirnice i potrepštine dodatno poskupljivale u posljednje tri godine.

"Vezano za sve mjere koje su u posljednje dvije godine rađene u Bosni i Hercegovini na stabilizaciji i obuzdavanju rasta cijena i stabilnosti tržišta, uglavnom se nisu pokazale dovoljno učinkovite. To je vidljivo iz jednostavnog primjera statističkog, a to je da su sve cijene porasle, od prehrambenih do tekstilnih proizvoda, pa do goriva, komunalija i ostalog. Mjere koje su radili entiteti, a to su mjere ograničavanja marži određenog broja proizvoda i sličnoga, polučile su djelomične rezultate. Naime, trgovci su opet po uvozu nekih cijena dodavali marže i proizvodi su poskupljivali i tu se nije moglo pomoći.

Najveći problem BiH je uvoz.

"Bosna i Hercegovina je izuzetno veliki uvoznik i ovisimo o svemu što god da se dogodi u Sjevernoj ili Južnoj Americi, Aziji, Australiji, Europi. Sva događanja tamo direktno utječu na BiH i na naše cijene, jer jednostavno nemamo dovoljno uvjeta da nešto možemo napraviti".

Jedina stvar na kojoj vlasti na svim razinama u Bosni i Hercegovini trebaju raditi je okretanje prema domaćoj proizvodnji što i nije baš kratkotrajan proces, ali na kraju donosi puno toga dobrog.

"Ono na čemu treba raditi je ulaganje u domaću proizvodnju, domaću poljoprivredu, domaću namjensku industriju bilo čega. Ulaganje u vlastite proizvodne pogone, što se zapravo treba desetljećima razvijati i raditi je nešto što treba biti fokus. No, nažalost niti u BiH niti u Hrvatskoj to nije na tapeti u posljednje dvije godine. Bez tog ulaganja ni jedna zemlja ne može kontrolirati krajnje cijene na policama", ističe Marić.

On ističe kako se potrošači u BiH prilagođavaju cijenama bez ikakvih reakcija.

"U posljednje vrijeme Institucija ne zaprima gotovo nikakve pritužbe oko povećanja cijena. Imali smo jedan broj pritužbi u 2021. i nekoliko u 2022. godini. Mislim da u 2023. godini nemamo niti jednu pritužbu na neki rast cijena. Imamo jedino one standardne pritužbe na neusklađenost cijena na polici i blagajni, ali na rast cijena nema. To nas dovodi s jedne strane do onoga da ljudi kao potrošači moraju biti aktivniji, strastveniji u borbi za svoja prava. S druge strane imamo ono što prezentiraju svjetski mediji da dok god ljudi kupuju i troše svoj novac, trgovci će povećavati svoje cijene jer vide da se prešutno pristaje na sve to. Nema bunta, nema revolta kod potrošača da smanje svoju potrošnju. Ljudi kupuju manje volumenski, ali troše iste količine. Rekao bih, povećavaju se cijene kava, a svi kafići su dupkom puni, što znači da poskupljenje kave za pola marke ili marku nije utjecalo na posao ugostitelja".

Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za kolovoz 2023. iznosi 3.322,90 KM, dok je prosječna plaća isplaćena u FBiH za lipanj 2023. iznosila je 1.262 KM. Marić ipak ističe kako taj izračun i nije baš validan.

"BiH kao džava, ali i entiteti nemaju validnu procjenu potrošačke košarice i sve je to proizvoljno. Na razini entiteta se vrši izrada tih potrošačkih košarica koje bi bile validne i standardizirane. U tu potrošačku košaricu sada je uračunato previše nekih stvari koje tu i ne mogu biti. Mora se prvo doći do službenih pravnih akata na razini entiteta što sve upada u potrošačku košaricu da bi se tek na osnovu toga moglo praviti usporedba. One jesnu postotno porasle, ali s druge strane postotno su porasle i prosječne plaće u oba entiteta, naravno ne u stopi potrošačkih košarica. Trebaju nam prvo službeni podaci da možemo vidjeti koliko su potrošači ugroženiji sada nego prije dvije godine s obzirom na rast cijena", kazao je u razgovoru za Hercegovina.info Ombudsman za zaštitu prava potrošača u BiH Saša Marić.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.