Vijesti

demanti

OGLASILA SE FINANCIJSKA POLICIJA "Nikome nismo uskratili pravo slavljenja Božića, ovo su potpune i točne informacije..."

Hercegovina.info
Financijska policija

Financijska policija Federacije BiH poslala je demanti na navode koje je objavio naš portal kada je riječ o slobodnim danima za vjerske blagdane o čemu je svoje iskustvo podijelio Ivan Džalto, zaposlenik te institucije.
 
Iz Financijske policije tvrde da se u tekstu javnost navodi na zaključak da ovaj organ nije dozvolio da državni službenik Džalto Ivan bude odsutan sa rada po osnovu vjerskog praznika Božića. Također, prema daljnjem sadržaju teksta navedeni portal navodi da Finansijska-Financijska policija Federacije BiH krši vjerska prava „katolika“, a koje informacije su neistinite i istima se širi laž u javnosti da katolici, pa i državni službenik Džalto Ivan nema pravo da odsustvuje s rada za vjerske praznike, koje činjenice su neistinite i kao takve, bez prethodne provjere, javno objavljene po dozvoli državnog službenika Džalto Ivana.

Njihov demanti prenosimo u cijelosti:
 
"Finansijska-Financijska policija Federacije BiH je organ državne službe koji u postupku ostvarivanja prava iz radnih odnosa svojih zaposlenika primjenjuje lex specialis Zakon o državnoj službi u Federaciji BIH i Zakon o namještenicima u organima državne službe u Federaciji BiH.
 
Tako član 1. Zakona o državnoj službi u Federaciji BiH (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12, 99/15 i 9/17 – Presuda Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: U-13/16) propisuje da se ovim zakonom uređuje radno-pravni status državnih službenika u organima državne uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Član 47. istog Zakona propisuje da se na državnog službenika primjenjuju Zakon o radu, ostali zakoni i kolektivni ugovori kojima se uređuju prava i obaveze iz radnih odnosa, osim ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno, a član 49. istog Zakona propisuje da Vlada Federacije utvrđuje bliže uvjete u skladu s kojim državni službenik može uzeti neplaćeno odsustvo i kada se može dužnost državnog službenika obavljati sa skraćenim radnim vremenom.
 
Na osnovu navedenih propisa ovaj organ je donio interni akt, Pravilnik o korištenju godišnjeg odmora, plaćenog i neplaćenog odsustva u Finansijskoj-Financijskoj policiji Federacije BiH, broj: 01-02-02-1-347/2021 od 14.04.2021. godine, koji je u članu 9. stav (3), propisao da državni službenik ima pravo na odsustvo sa rada (plaćeno odsustvo) u trajanju od dva (2) radna dana u jednoj kalendarskoj godini za zadovoljavanje vjerskih odnosno kulturnih potreba, dok su odredbom člana 10. istog Pravilnika propisani slučajevi za koje se državnom službeniku i namješteniku može odobriti neplaćeno odsustvo sa rada do 30 dana u kalendarskoj godini, donesenog shodno Zakonu o državnoj službi u Federaciji BiH, Zakonu o namještenicima u organima državne službe u Federaciji BiH i odredbama Granskog kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji je zaključen između Vlade Federacije BiH i Sindikata državnih službenika i namještenika u Federaciji BiH, poštujući odredbu člana 49. Zakona o državnoj službi u F BiH kao i duh zakonske norme – člana 54. Zakona o radu (...da je poslodavac dužan omogućiti radniku odsustvo do četiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba), koji propisuje bliže uvjete u skladu s kojim državni službenik može uzeti neplaćeno odsustvo, ali ne za zadovoljavanje vjerskih potreba.
 
Također, član 54. stav (1) Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 26/16, 89/18, 23/20 – Odluka Ustavnog suda BiH, 49/2021 – dr. zakon, 103/21 – dr. zakon i 44/22), propisuje da poslodavac može radniku, na njegov pisani zahtjev, odobriti odsustvo sa rada bez naknade plaće - neplaćeno odsustvo. Stavom (2) istog člana je propisano da se uvjeti i vrijeme korištenja neplaćenog odsustva uređuju kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, dok je stavom (3) određeno da je poslodavac dužan omogućiti radniku odsustvo do 4 (četiri) radna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće - plaćeno odsustvo.
 
Slijedom navedenih zakona, podzakonskih propisa i internog akta ovog organa, svi državni službenici i namještenici ovog organa uživaju jednaka, kako vjerska, tako i ostala prava iz radnog odnosa koje propisuje zakon.
 
U konkretnom slučaju, državni službenik Džalto Ivan je svoje pravo na dva dana plaćenog odsustva u 2023. godine koristio, po svojoj slobodnoj volji, jedan dan za vjerski praznik Uskrs a drugi dan je koristio, također po svojoj slobodnoj volji, na dan 26.12.2023. godine, kako je naveo za svetkovinu svetog Stjepana, umjesto 25.12.2023. godine kada je blagdan Božić, a za koji blagdan su svi ostali zaposlenici Finansijske-Financijske policije, katolici, osim Džalto Ivana, koristili svoj dan plaćenog odsustva, što nije ni sporno.

Međutim, dan 25.12.2023. godine, državni službenik Džalto Ivan je, uz usmenu obavijest, koristio kao neplaćeno odsustvo, čime je postupio suprotno svim navedenim zakonima, podzakonskim propisima i internim aktima ovog organa, koje radnje prema Zakonu o državnoj službi predstavljaju povredu službene dužnosti, za koje je propisano pokretanje i provođenje zakonitog disciplinskog postupka.

Dakle, za korištenje neplaćenog odsustva, kako propisuju navedeni zakoni, podzakonski propisi i interni akti ovog organa, podnosi se zahtjev i provodi zakonom propisani postupak, a nakon čega rukovoditelj organa donosi rješenje, na koje svaki državni službenik ili namještenik ima pravo podnijeti žalbu drugostepenom organu radi preispitivanja zakonitosti tog rješenja, a potom radi zaštite svojih prava iz radnog odnosa pokrenuti i sudski postupak.
Stoga ne stoje navodi da je ovaj organ zbog toga što je državni službenik odsustvovao sa rada na dan 25.12.2023. godine radi korištenja vjerskog praznika Božića pokrenuo disciplinski postupak, jer se iz navedenog jasno vidi da je navedena informacija nepotpuna i netačna odnosno lažna i kao takvu je potrebno ispraviti, na način da se javnost obavijesti da je državni službenik Džalto Ivan, kršeći zakone i sve podzakonske propise i interne akte ovog organa, hijerarhiju, radnu disciplinu i Etički kodeks državnih službenika i namještenika, po svojoj slobodnoj volji, umjesto na dan Božića, 25.12.2023. godine, svoje zakonsko pravo na plaćeno odsustvo koristio na dan 26.12.2023. godine, kada je opet po svojoj slobodnoj volji i vlastitoj izjavi slavio svetkovinu svetog Stjepana, kao drugi od dva zakonom propisana dana plaćenog odsustva. Na dan Božića, 25.12.2023. godine, koristio je neplaćeno odsustvo bez zakonskog osnova i bez prethodno provedene zakonom propisane procedure.
 
Dakle, ovaj organ državne službe je dužan i obavezan da postupa i primjenjuje važeće zakonske propise, ne ulazeći u njihovu manjkavost, neusklađenost, nedorečenost ili tome slično.
 
Istine radi, ovaj organ nema ništa protiv da Federalno ministarstvo rada i socijalne politike Federacije BiH da inicijativu odnosno predloži izmjene postojećeg Zakona o državnoj službi u Federaciji BiH i Zakona o namještenicima u organima državne službe BiH, kojim izmjenama bi se omogućilo svim državnim službenicima i namještenicima kako u ovom organu, tako i u Federaciji BiH, bez obzira na vjerska opredjeljenja, korištenje, pored propisana dva dana plaćenog odsustva za zadovoljavanje vjerskih potreba, još dva dana neplaćenog odsustva za zadovoljavanje vjerskih potreba, te da propiše i donese podzakonski akt ili uputstvo na koji način će organi državne službe u praksi da postupe, imajući u vidu da u slučaju korištenja neplaćenog odsustva, po bilo kojem osnovu, prava iz radnog odnosa miruju dakle državni službenik ili namještenik se za period korištenja neplaćenog odsustva odjavljuje sa obaveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i ponovo prijavljuje po isteku odsustva. 
 
Kako to sada nije slučaj, ovaj organ, kao i svi drugi organi državne službe u FBiH, mora da postupa i primjenjuje važeće zakone, podzakonske propise i interne akte ovog organa koji propisuju dva dana korištenja plaćenog odsustva za zadovoljavanje vjerskih potreba u tijeku jedne kalendarske godine i slučajeve, uslove i postupak ostvarivanja prava na neplaćeno odsustvo.

Kada od strane nekog državnog službenika ili namještenika dođe do kršenja navedenih propisa odnosno u konkretnom slučaju, samoinicijativnog određivanja kada će i koji dan koristiti neplaćeno odsustvo, bez prethodno podnesenog zahtjeva i odlučivanja o istom, navedeno kršenje predstavlja povredu službene dužnosti prema Zakonu o državnoj službi, a ovaj organ, kao i svaki drugi je dužan i obavezan da isti provede u skladu sa Uredbom o pravilima disciplinskog postupka za disciplinsku odgovornost državnih službenika u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj: 72/04, 75/09, 17/21, 55/21 i 15/23),
 
Osim navedenog, u sadržaju teksta navodi se "na osnovu Osnovnog ugovora zaključenog između Bosne i Hercegovine i Svete stolice i dodatnog protokola na osnovni ugovor".

Istine radi, članom 9. Osnovnog ugovora zaključenog između Bosne i Hercegovine i Svete stolice i dodatnog protokola na osnovni ugovor („Službeni glasnik BiH“ – Međunarodni ugovori, broj: 10/07), na koji se podnosilac poziva u svom obrazloženju korištenja neplaćenog odsustva bez zakonskog osnova i prethodno provedene zakonom propisane procedure, ugovoreno je da će se posebnim zakonom Bosne i Hercegovine kao neradni dani za katolike u cijeloj zemlji urediti nedjelje i svetkovine između kojih je i 15. kolovoz Uznesenje Blažene Djevice Marije. Međutim, nakon ratifikacije pomenutog ugovora nije došlo do donošenja posebnog zakona kojim bi se uredilo to pitanje. Stoga, ukazujući na navedeni Ugovor, podnositelj zahtjeva poistovjećuje neradne dane i svetkovine, koji bi trebali biti predmetom posebnog zakona, koji još uvijek nije donesen, sa neplaćenim odsustvom koje je uređeno Zakonom o državnoj službi u FBiH i podzakonskim propisima donesenim na osnovu tog Zakona, kao i internim aktima ovog organa.
 
Dakle, iz naprijed navedenih potpunih, točnih i nespornih činjenica jasno je da su objavljeni navodi odnosno javnosti plasirane informacije lažne, nepotpune i netočne, a koje imaju direktnu štetnu posljedicu kako za ovaj organ tako i za Vladu Federacije kao poslodavca državnim službenicima i namještenicima, na način da javnost ima pogrešnu predstavu da se na opisani i javno izneseni i neistiniti način krše prava katolika na korištenje vjerskih praznika", stoji u dopisu kojeg potpisuje Amel Topalović, glavni inspektor.

financijska policija demanti
Vezani članci
Najnovije
Vezani članci