Od mjenjačnice do banke bez dozvole: Kako je Alta povezala Dodikovu vlast, Fortenovu, Addiko i milijune iz BiH

Prije samo nekoliko tjedana poslovna grupacija srbijanskog poduzetnika Davora Macure preuzela je više od 300 trgovina od hrvatske Fortenova grupe. Istodobno je pripremala širenje bankarskog poslovanja na Bosnu i Hercegovinu, dok je njezina banka već imala milijunske kreditne poslove s Vladom Republike Srpske. U subotu, 31. listopada, stigla je vijest o oduzimanju dozvole za rad Alta banci, a slučaj je prerastao u istragu mogućih novčanih transfera u inozemstvo i postupanja srbijanskog bankarskog regulatora.

U manje od tri tjedna poslovna priča Alta grupe doživjela je dramatičan preokret. Dana 13. listopada potvrđeno je da je tvrtka Alta Retail dovršila kupnju srbijanskog maloprodajnog poslovanja hrvatske Fortenova grupe, uključujući poznate trgovačke lance IDEA, Roda i Mercator. Sedamnaest dana kasnije Narodna banka Srbije oduzela je dozvolu za rad Alta banci, jednom od ključnih dijelova poslovnog sustava Davora Macure.

Banka koja je još prije nekoliko godina bila relativno mala financijska institucija u međuvremenu je izrasla u devetu banku u Srbiji po vrijednosti imovine. Njezini poslovi obuhvaćali su platni promet velikih državnih poduzeća, kreditiranje javnog sektora i regionalne planove preuzimanja drugih banaka.

Jedan od najzanimljivijih tragova vodi prema Bosni i Hercegovini. Vlada Republike Srpske u veljači ove godine donijela je odluku o zaduženju kod Alte za 22 milijuna eura, odnosno približno 43 milijuna KM. Istraživački mediji taj su kredit povezali s povratom novca poduzetniku Srđanu Klječaninu nakon propale prodaje državnog zemljišta na Jahorini.

Istodobno, Alta grupa bila je pred ulaskom u vlasništvo Addiko banaka u Sarajevu i Banjoj Luci.

Kako je financijska grupacija koja je počela od jedne mjenjačnice u beogradskom Zemunu dospjela do tako velikih poslova, što njezin slom znači za Republiku Srpsku i Fortenovu te zbog čega se sada provjeravaju mogući odljevi novca iz Srbije?

Od jugoslavenske banke do Macurina poslovnog carstva

Povijest Alta banke zapravo počinje mnogo prije Davora Macure.

Banka je osnovana 1979. godine kao Jugoslavenska banka za međunarodnu ekonomsku suradnju, poznata pod kraticom JUBMES. U bivšoj Jugoslaviji imala je posebnu ulogu u financiranju izvoza i gospodarske suradnje s inozemstvom.

Nakon raspada države nastavila je poslovati kao komercijalna banka, ali bez nekadašnje važnosti u financiranju velikih međunarodnih projekata.

Presudna promjena dogodila se 2019. godine, kada je Srbija odlučila prodati svoj vlasnički udio u JUBMES banci.

Prema službenim podatcima srbijanskog Ministarstva financija, tvrtka Alta Pay Group kupila je državni paket od 28,51 posto dionica za 592,6 milijuna dinara, odnosno približno 5,02 milijuna eura. Banka je tada imala ukupnu aktivu od oko 120 milijuna eura.

U ožujku 2020. promijenila je ime u Alta banka, a Macurina grupacija nastavila je povećavati vlasnički udio. Do 2023. objedinjeno je potpuno vlasništvo, nakon čega je banka povučena s Beogradske burze.

No tko je čovjek koji je preuzeo nekadašnju jugoslavensku banku?

Davor Macura poduzetnik je rođen u Rijeci, s hrvatskim i srbijanskim državljanstvom. Poslovnu karijeru započeo je 2008. godine, kada je otvorio mjenjačnicu Alta u Zemunu.

Mjenjačnica se postupno razvijala u mrežu za platni promet, a 2016. Alta Pay dobila je dozvolu za pružanje platnih usluga. To joj je omogućilo širenje izvan klasične zamjene valuta, na naplatu računa i druge financijske transakcije.

Do 2019. mreža je imala približno tisuću uplatnih mjesta, a tri godine poslije oko dvije tisuće.

Kupnja JUBMES banke otvorila je mogućnost daleko većih poslova. Macura je iz sektora mjenjačnica i platnih usluga ušao u bankarstvo, a potom počeo širiti poslovanje na nekretnine, trgovinu, hotelijerstvo i druge djelatnosti.

Među značajnijim ulaganjima bila je kupnja nekadašnjeg kompleksa Industrije motora i traktora (IMT) u Novom Beogradu. Macurina tvrtka ABL Solvent krajem 2021. kupila je tu imovinu za približno 70 milijuna eura, čime je dobila pristup jednom od velikih razvojnih zemljišta u Beogradu.

Banka koja je brzo rasla zahvaljujući velikim poslovima

Širenje Alta banke bilo je iznimno brzo.

Prema podatcima Narodne banke Srbije koje je objavio Forbes Srbija, Alta je krajem srpnja 2026. raspolagala aktivom od 214,9 milijardi dinara, odnosno približno 1,84 milijarde eura.

Time je zauzela deveto mjesto među srbijanskim bankama, s tržišnim udjelom od oko 2,9 posto. U 2025. godini imala je 562 zaposlenika i ostvarila neto dobit od približno 11,6 milijuna eura.

Takav rast posebno je privukao pozornost zbog poslova s državnim poduzećima i institucijama.

Alta Pay uključena je u sustav elektroničkog plaćanja računa Elektroprivrede Srbije (EPS), dok je Alta banka postala jedna od banaka preko kojih se obavljaju uplate za električnu energiju.

Poslovna grupacija razvijala je suradnju i s beogradskim Parking servisom, Auto-moto savezom Srbije te u sustavu naplate pojedinih javnih usluga. Njezina uplatna mjesta nalazila su se i u policijskim postajama.

O takvim poslovima posljednjih su godina pisali srbijanski istraživački mediji, propitujući način odabira privatnih partnera za velike javne sustave i političke veze ljudi koji su sudjelovali u tim poslovima.

Istraživanja BIRN-a, primjerice, ukazivala su na određene poslovne i nekretninske veze Macurinih tvrtki s Nikolom Petrovićem, kumom Aleksandra Vučića, kao i s osobama iz poslovnog kruga Milana Radoičića i Zvonka Veselinovića.

Te okolnosti same po sebi ne dokazuju nezakonito poslovanje. Međutim, objašnjavaju zbog čega se Alta u javnosti sve češće povezivala s gospodarskim krugovima koji su se razvijali tijekom dugogodišnje vlasti Srpske napredne stranke.

Upravo je politički preokret u Srbiji krajem listopada ponovno otvorio pitanja o takvim poslovnim vezama.

Veza s Republikom Srpskom: Kredit od 43 milijuna KM

Za Bosnu i Hercegovinu najvažniji dio priče odnosi se na kreditiranje institucija Republike Srpske.

Vlada Republike Srpske u veljači 2026. donijela je odluku o zaduženju kod Alta banke iz Beograda za 22 milijuna eura, odnosno približno 43 milijuna KM. Odluka je objavljena u Službenom glasniku Republike Srpske, broj 10/26, od 9. veljače.

Prema objavljenim uvjetima, kredit je ugovoren na 24 mjeseca, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 5,5 posto i naknadu za obradu od 0,5 posto.

Za potpisivanje ugovora ovlaštena je ministrica financija Republike Srpske Zora Vidović.

U odluci nije navedena konkretna namjena sredstava, nego općenita odredba da će se ona koristiti u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i jamstvima Republike Srpske.

Međutim, samo nekoliko tjedana kasnije u javnosti su se pojavile informacije koje su taj kredit povezale s jednom od najpoznatijih afera oko državnog zemljišta u Bosni i Hercegovini.

Kredit, Jahorina i povrat novca poduzetniku Klječaninu

Portal Capital krajem veljače izvijestio je da je kredit Alta banke namijenjen povratu novca tvrtki Drvo-Export iz Teslića, povezanoj s poduzetnikom Srđanom Klječaninom, poznatim pod nadimkom Rufi.

Riječ je o tvrtki koja je 2024. godine kupila približno 56.400 četvornih metara zemljišta na Jahorini, nakon odluke Vlade Republike Srpske o njegovoj prodaji.

Početna vrijednost zemljišta određena je na više od 41 milijun KM.

Međutim, Ustavni sud Bosne i Hercegovine u srpnju 2024. utvrdio je da odluka Vlade Republike Srpske o raspolaganju tim zemljištem nije u skladu s Ustavom BiH.

Sud je obrazložio da je riječ o šumskom zemljištu koje predstavlja državnu imovinu pod zabranom raspolaganja, zbog čega Vlada Republike Srpske nije bila nadležna donijeti takvu odluku.

U studenome iste godine Ustavni sud utvrdio je i neizvršavanje svoje odluke te predmet dostavio Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine.

Nakon pravnih problema s prodajom uslijedilo je pitanje povrata novca kupcu.

Capital je objavio da je upravo kredit od 22 milijuna eura trebao poslužiti za vraćanje sredstava Drvo-Exportu, a Žurnal je u travnju 2026. pisao da je novac završio na računima te tvrtke.

Ipak, važno je razlikovati objavljene medijske nalaze od službene financijske dokumentacije. Iz same odluke o zaduženju kod Alte ne može se utvrditi kome su sredstva konačno isplaćena. Za potpunu potvrdu novčanog tijeka potrebni su bankovni izvodi, dokumentacija Ministarstva financija Republike Srpske ili drugi službeni dokazi.

Gdje je u toj priči Milorad Dodik?

Politička poveznica vodi do vlasti Republike Srpske, kojom dominira SNSD, stranka Milorada Dodika.

Kredit nije ugovorio Dodik kao privatna osoba, nego Republika Srpska putem svojih institucija. Nema javno predočenih dokaza da je Dodik osobno primio dio sredstava ili bio privatni korisnik kredita.

Međutim, riječ je o zaduženju koje je odobrila entitetska vlast povezana s njegovom strankom, u vrijeme kada su se istodobno rješavale posljedice neustavne prodaje zemljišta na Jahorini.

To daje razlog za dodatna pitanja o namjeni zaduženja, kriterijima odabira kreditora i konačnim primateljima novca.

Alta je i ranije kreditirala Jahorinu

Poslovni odnosi Alte s javnim sektorom Republike Srpske nisu započeli 2026. godine.

Olimpijski centar Jahorina još je u studenome 2023. ugovorio kredit kod te banke za kapitalne investicije, uz kamatnu stopu od 10,75 posto i rok otplate od samo šest mjeseci.

Prema izvješćima objavljenima u vrijeme ugovaranja, kredit je iznosio 4,6 milijuna eura, a za njegovo vraćanje jamčila je Vlada Republike Srpske.

Taj iznos potvrđuje i službeno izvješće Ministarstva financija i trezora BiH o vanjskom dugu. U njemu je jamstvo Republike Srpske prema Alta banci za Olimpijski centar Jahorina na kraju 2023. evidentirano u vrijednosti od 9,01 milijun KM.

U istom izvješću vidi se da je tijekom drugog tromjesečja 2024. evidentirano stanje te jamstvene obveze svedeno na nulu. To je važna okolnost jer ne bi bilo točno bez dodatne provjere predstavljati kredit iz 2023. kao nepodmireni dug koji postoji i danas.

Kredit Olimpijskom centru Jahorina i zaduženje Vlade Republike Srpske iz 2026. dva su odvojena financijska aranžmana, ali oba pokazuju da je Alta banka imala izravne poslovne odnose s institucijama i javnim sektorom tog entiteta.

I Bosna i Hercegovina sudjelovala je u vlasničkoj priči Alte

Postoji još jedan zanimljiv detalj koji Altu povezuje s Bosnom i Hercegovinom.

Država BiH naslijedila je dio dionica nekadašnje JUBMES banke kroz postupak sukcesije financijske imovine bivše Jugoslavije.

Vijeće ministara BiH u svibnju 2023. prihvatilo je ponudu Alta Pay Group za kupnju 10.352 dionice, uz predviđeni prihod od 340.770,25 eura.

Ministarstvo financija i trezora BiH zaduženo je za provedbu prodaje, a kao razlog za izlazak iz vlasništva navedeno je da je država bila manjinski dioničar koji nije mogao značajnije utjecati na upravljanje bankom.

Odluka je donesena u razdoblju kada je Macurina grupacija završavala proces objedinjavanja vlasništva nad bankom.

Zbog toga je Bosna i Hercegovina u ovoj priči bila prisutna i kao vlasnik manjinskog paketa dionica, a kasnije su institucije Republike Srpske postale klijenti banke.

Fortenova: Preuzimanje više od 300 trgovina neposredno prije sloma banke

Dok su se razvijali poslovi u bankarskom sektoru, Macura je počeo širiti svoje poslovno carstvo na trgovinu.

Najveći takav korak bio je dogovor s hrvatskom Fortenova grupom, poslovnim sustavom nastalim nakon restrukturiranja Agrokora.

U rujnu 2026. objavljeno je potpisivanje ugovora o prodaji njezina maloprodajnog poslovanja u Srbiji, a 13. listopada Fortenova je potvrdila da su svi uvjeti ispunjeni i da je kupoprodaja zaključena.

Kupac je bila tvrtka Alta Retail, dio Macurine poslovne grupacije.

Transakcijom su preuzeti Idea Marketi te četiri povezana društva: Enna Fruit Grocka, Super kartica, M-Profil SPV i mStart Business Solutions.

U sklopu preuzetog poslovanja nalazi se više od 300 trgovačkih objekata pod brendovima IDEA, Roda i Mercator u više od 80 gradova i općina Srbije.

Riječ je o sustavu s više od 6500 zaposlenih i velikom mrežom dobavljača, među kojima su i brojni domaći proizvođači.

Fortenova nije javno objavila vrijednost transakcije.

Za Alta grupu to je značilo ulazak među značajne sudionike srbijanskog maloprodajnog tržišta, dok je Fortenova prodajom nastavila restrukturiranje svojeg poslovnog portfelja.

No samo sedamnaest dana nakon formalnog zaključenja posla Alta banka ostala je bez dozvole za rad.

To sada otvara pitanja kako je financirano preuzimanje, jesu li za kupnju korišteni krediti ili jamstva drugih društava unutar grupacije i može li bankarska kriza utjecati na poslovanje novostečenih tvrtki.

Za sada nema službene potvrde da je transakcija s Fortenovom financirana sredstvima Alta banke niti da je zbog njezina sloma ugroženo poslovanje trgovačkih lanaca.

Važno je naglasiti da Alta Retail i Alta banka nisu ista pravna osoba. Oduzimanje dozvole banci ne znači automatski propast trgovačkog društva, niti poništavanje kupoprodajnog ugovora s Fortenovom.

Planirano preuzimanje Addiko banaka u Sarajevu i Banjoj Luci

Još ambiciozniji plan odnosio se na bankarsko tržište regije.

Alta grupa već je proširila poslovanje na Sjevernu Makedoniju preuzimanjem Stopanske banke iz Bitole, a tijekom 2026. razvijala je i planove povezane s austrijskom Addiko grupacijom.

Raiffeisen Bank International u travnju je najavio ponudu za preuzimanje Addiko Bank AG, uz plan da se dio njezinih banaka kasnije izdvoji i proda Alta grupi.

Prema službenoj dokumentaciji RBI-ja, taj plan obuhvaćao je Addiko Bank Beograd, Addiko Bank Sarajevo, Addiko Bank Banja Luka i Addiko Bank Podgorica.

Raiffeisen bi, prema zamišljenoj strukturi transakcije, zadržao Addikovo poslovanje u Hrvatskoj i Sloveniji.

Alta grupa već je posjedovala 9,63 posto dionica austrijske matične banke i sudjelovala u postupku preuzimanja.

Raiffeisen je tijekom ljeta objavio da je njegova ponuda dosegnula potreban prag prihvaćanja, ali provedba transakcije i prodaja četiriju izdvojenih banaka i dalje su bile uvjetovane regulatornim odobrenjima.

Zaključenje prodaje tih banaka Alti bilo je planirano za drugu polovicu 2027. godine.

Nakon oduzimanja dozvole Alta banci postavlja se pitanje može li Macurina grupacija i dalje zadovoljiti uvjete za takvo preuzimanje.

Regulatori će, među ostalim, morati ocijeniti financijsku sposobnost potencijalnog kupca, izvor sredstava i vlasničku strukturu.

Ipak, zasad nema službene potvrde da je planirana transakcija raskinuta. Jednako tako, nema osnove tvrditi da su Addiko banke u Sarajevu i Banjoj Luci zbog događaja u Srbiji izgubile dozvolu ili prestale poslovati.

Zašto je Alta banka ostala bez dozvole?

Ključni događaji uslijedili su neposredno nakon izvanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji održanih 25. listopada 2026.

Na tim je izborima, prema preliminarnim rezultatima Republičkog izbornog povjerenstva, Studentska lista osvojila 52,71 posto glasova i 140 zastupničkih mandata, dok je lista okupljena oko Aleksandra Vučića osvojila 39,17 posto i 104 mandata.

Time je Srpska napredna stranka izgubila dotadašnju parlamentarnu većinu.

U danima nakon izbora počele su se širiti tvrdnje o mogućim velikim novčanim transferima iz Srbije u inozemstvo.

Predsjednik Demokratske stranke Srđan Milivojević iznio je sumnje u konverziju i prijenos približno 50 milijuna eura povezane s Alta bankom te je podnio kaznenu prijavu.

Te tvrdnje u ovom trenutku nisu potvrđene nalazima nadležnih institucija.

Alta banka 29. listopada javno je odbacila optužbe na račun svojeg poslovanja, ocijenivši da je izložena organiziranoj medijskoj kampanji. Tvrdila je da posluje u skladu s propisima i da je otvorena za zakonitu kontrolu.

Samo dan poslije uslijedio je preokret.

Narodna banka Srbije 30. listopada donijela je odluku o oduzimanju dozvole za rad Alta banci, a vijest je javnosti priopćena u noći na 31. listopada.

Prema obrazloženju regulatora, prethodne kontrolne aktivnosti bile su usmjerene na povećanje likvidnosti banke, ali je utvrđeno znatno pogoršanje njezina financijskog stanja i ugroženost interesa deponenata.

Upravljanje bankom preneseno je na Agenciju za osiguranje depozita, a stvoreni su uvjeti za pokretanje stečajnog postupka.

Banka je obustavila kartične transakcije te domaći i devizni platni promet, a poslovnice su zatvorene.

Vremenska podudarnost s izbornim porazom SNS-a otvorila je politička pitanja, ali zasad nema dokaza da je gubitak bankarske dozvole izravna posljedica izbora. Službeni razlog odluke Narodne banke Srbije jest pogoršanje financijskog stanja i rizik za deponente.

Tužiteljstvo provjerava transfere, a viceguverneri traže odgovornost

Slučaj je 31. listopada dobio dodatnu pravosudnu dimenziju.

Javno tužiteljstvo za organizirani kriminal Srbije priopćilo je da je još 27. listopada zatražilo od Narodne banke Srbije podatke o transakcijama prema inozemstvu za razdoblje od 27. rujna nadalje.

NBS je 30. listopada dostavila podatke kojima raspolaže iz ranijih tromjesečnih izvješća, koji su obuhvaćali razdoblje do 20. rujna. Prema obavijesti dostavljenoj tužiteljstvu, podatci za traženo novije razdoblje trebali bi biti dostupni nakon 4. studenoga.

Tužiteljstvo je dodatno zatražilo provjeru konverzija valuta i mogućih odljeva sredstava s računa Alta banke prema inozemstvu.

Od policijske Službe za borbu protiv organiziranog kriminala zatražena je hitna provjera cjelokupnog poslovanja banke, kao i mogućeg postupanja ili propusta odgovornih osoba unutar same Narodne banke Srbije.

Istodobno je NBS podnijela kaznenu prijavu protiv Alta banke i više odgovornih osoba.

Posebno je odjeknulo zajedničko priopćenje četvero viceguvernera Narodne banke Srbije: Željka Jovića, Ane Ivković, Dragane Stanić i Nikole Dragaševića.

Oni su ustvrdili da su tek na izvanrednoj sjednici 30. listopada upoznati sa stvarnim stanjem u banci, koje je, prema njihovu navodu, „drastično odstupalo” od izvješća koja je banka dostavljala regulatoru.

Zatražili su da tužiteljstvo utvrdi kada su odgovorne osobe unutar NBS-a doznale za probleme, jesu li upozorenja bila pravodobno razmotrena i je li bilo propusta u nadzoru.

Time se slučaj više ne odnosi samo na poslovanje jedne banke, nego i na pitanje učinkovitosti državnog bankarskog nadzora.

Kaznena prijava i zahtjevi za provjeru ne znače da je nezakonitost već dokazana. Ishod će ovisiti o prikupljenoj dokumentaciji i daljnjem postupanju nadležnih tijela.

Što sada slijedi za Republiku Srpsku, Fortenovu i štediše?

Oduzimanje dozvole za rad otvara niz pitanja o obvezama i potraživanjima Alta banke.

Za građane i poduzeća koja su u banci držala novac najvažniji je postupak osiguranja depozita. Prema srbijanskom zakonu, osigurani iznos iznosi do 50.000 eura po deponentu, uz propisane uvjete i kategorije korisnika.

Agencija za osiguranje depozita najavila je da će isplata osiguranih sredstava početi najkasnije sedam radnih dana nakon sudske odluke o otvaranju stečajnog postupka.

S druge strane, osobe i institucije koje su se zadužile kod Alta banke i dalje su obvezne vraćati svoje kredite.

To vrijedi i za Republiku Srpsku. Oduzimanje dozvole banci ne briše kreditne obveze entiteta. Potraživanja banke nastavljaju se rješavati u skladu sa zakonskim postupkom, dok će način otplate i eventualne promjene u administriranju kredita biti uređeni odgovarajućim uputama.

Za Fortenovu i preuzeti maloprodajni sustav ključno će biti utvrditi postoje li financijske obveze koje povezuju Alta Retail s bankom i koliko bi eventualno mogle utjecati na poslovanje.

Kod Addiko banaka u BiH otvoreno je pitanje budućnosti planiranog preuzimanja i mogućnosti da Alta grupa dobije potrebna regulatorna odobrenja.

No možda najvažnija pitanja odnose se na novčane tokove.

Koliko je novca iz Alte doista prebačeno u inozemstvo? Jesu li provedene transakcije bile zakonite? Kada su se pojavili problemi s likvidnošću? Jesu li nadležni imali dovoljno informacija da reagiraju ranije? I kakvi su bili odnosi banke s velikim državnim klijentima?

Za javnost u Bosni i Hercegovini dodatno je važno do kraja rasvijetliti svrhu kredita od 22 milijuna eura, konačne primatelje sredstava i financijske posljedice poslova povezanih s Jahorinom.

Od mjenjačnice otvorene 2008. godine do banke s imovinom vrijednom približno 1,84 milijarde eura, poslovni uspon Alta grupe bio je brz. Jednako je brz bio i preokret koji je njezinu banku doveo do gubitka dozvole za rad.

Hoće li se sada pokazati da je riječ prvenstveno o krizi likvidnosti ili će pravosudne provjere otkriti ozbiljnije nepravilnosti, zasad ostaje otvoreno pitanje.

Ono što je već jasno jest da se posljedice slučaja Alta banke ne zaustavljaju na granicama Srbije. Njezini kreditni poslovi s Republikom Srpskom, dovršeno preuzimanje Fortenovina poslovanja i planirano širenje na bankarsko tržište BiH čine ovu priču važnom za cijelu regiju.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.