Od deset maraka do milijunskog duga: Maloljetnici se klade, a sustav ih ne uspijeva zaštititi

Više od stotinu ljudi iz Bosne i Hercegovine i drugih zemalja sudjeluje u terapijskim grupama mostarskog Kluba liječenih ovisnika o kockanju. Među njima je i Davor, koji je od prvog uloga od deset maraka u internetskom klađenju došao do milijunskog duga. Najmlađi pacijent ima samo 16 godina i već se neko vrijeme bori s ovisnošću o klađenju.

„Kad sam na internetu krenuo s prvih deset maraka, došao sam do toga da sam napravio dug od milijun maraka“, prisjetio se Davor u razgovoru za Detektor.

Novinari Detektora u rujnu 2026. pratili su tjedni internetski sastanak jedne od terapijskih grupa koje vodi mostarski klub. Ukupno djeluje osam grupa, a u njima se sastaje više od 100 osoba iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Austrije, Njemačke i drugih zemalja. Radi zaštite njihova identiteta, imena sudionika u priči su promijenjena.

Davor je u rujnu navršio četiri i pol godine bez klađenja. Njegovo iskustvo s igrama na sreću počelo je još tijekom srednjoškolskog obrazovanja.

„Bio sam kampanjac, što se kaže, u etapama“, opisao je svoje tadašnje navike.

U početku je povremeno posjećivao kladionice i kupovao listiće za televizijske igre na sreću. Nakon toga otkrio je internetsko klađenje, koje je, kao i klađenje u poslovnicama, zabranjeno maloljetnicima.

Detektor je razgovarao s ljudima koji su prestali kockati, onima koji se još klade te stručnjacima koji se bave ovim problemom. Njihovo istraživanje pokazuje da vlasti u BiH, unatoč zakonskim zabranama i brojnim inicijativama, ne uspijevaju zaštititi maloljetnike od unosnog i politički utjecajnog kladioničarskog poslovanja. Klađenje im ostaje dostupno i na internetu i u fizičkim poslovnicama, premda bi takvo postupanje trebalo biti kažnjivo.

Mostarski psiholog Marko Romić, koji vodi terapijsku grupu i liječi osobe ovisne o klađenju i kockanju, upozorava da sama udaljenost poslovnica od škola ne rješava problem.

„Je li 100 metara ili 300 ili 500, to je prilično beznačajno, jer smo mi dopustili svojim zakonima da kladionice uđu u naše škole. Ne u škole, nego u škole na mobitelima. Da uđu u naše crkve i džamije, da uđu u naše dnevne i spavaće sobe“, kazao je za Detektor.

Dobitak nestao, dugovi se gomilali

Davor je na početku ostvario dobitak od 80.000 maraka, ali taj je novac ubrzo izgubio. Nakon toga prokockao je obiteljska sredstva, zatim novac iz kredita, a naposljetku i novac koji je uzeo iz tvrtke u kojoj je bio zaposlen.

Njegova obitelj nije znala s čime se suočava sve dok dugovi nisu narasli do golemih iznosa.

„Nikakvih emocija nisam imao, znači sve mi je bilo ravno, dobijem li ili izgubim. Jer jednostavno, izgubljeni ste u tome“, opisao je.

Prijelomni trenutak dogodio se kada mu je supruga rekla da odlazi i sa sobom vodi dijete. Tada je odlučio promijeniti svoj život. Do razgovora s novinarima uspio je vratiti velik dio dugovanja i otplatiti hipoteku na obiteljsku kuću. Ipak, obveze prema obitelji i banci još nisu podmirene.

Nemaju sve priče takav nastavak. Sudionici terapijske grupe prisjećaju se mladića koji je počinio samoubojstvo. Romić je njegovu smrt povezao s kockarskim dugovima te rekao da, nažalost, poznaje više sličnih slučajeva.

Jedan od članova grupe prvi se put kladio s 11 godina, a s ovisnošću je živio više od dva desetljeća. Drugi upozorava da je iskušenjima sve teže odoljeti jer se kladionice i kockarnice nalaze gotovo na svakom koraku.

Brojni sudionici počeli su se kladiti prije punoljetnosti. Ulazili su u kladionice, a da im nitko nije provjeravao dob.

„Nažalost, maloljetnici masovno kockaju“, upozorava Romić.

Prema njegovu iskustvu, raste broj mladih koji već prije punoljetnosti ispunjavaju sve kriterije patološkog kockanja. Prvi susreti s klađenjem nerijetko počinju već u šestom ili sedmom razredu osnovne škole.

U BiH registrirana 2.341 kladionica

Podaci Porezne uprave FBiH i Republičke uprave za igre na sreću RS-a pokazuju da je krajem 2025. u Bosni i Hercegovini bila registrirana ukupno 2.341 kladionica.

U Federaciji BiH nalazile su se 1.602 kladionice, odnosno približno 68 posto ukupnog broja. U Republici Srpskoj bilo ih je 739, što čini oko 32 posto.

Prema nalazima Detektora, riječ je o poslovanju koje godišnje donosi milijune maraka, a istodobno pripada među najslabije oporezovane djelatnosti u BiH. Inicijative kojima se najavljuju promjene često padnu u zaborav nakon završetka izbora.

Kazne postoje, ali maloljetnici i dalje dolaze do klađenja

Zakoni u BiH za kladionice koje omogućavaju klađenje maloljetnim osobama predviđaju novčane kazne od 5.000 do 50.000 maraka.

U Federaciji BiH pravnoj osobi u čijem se prostoru za klađenje zateknu maloljetnici prijeti kazna od 5.000 do 12.000 maraka. Ako je u igrama na sreću zatečeno dijete mlađe od 16 godina, roditelj ili skrbnik kažnjava se s 500 maraka. Isti iznos kazne propisan je za maloljetnike od 16 do 18 godina, koji je plaćaju sami.

Republika Srpska propisuje više kazne. Za pravne osobe one iznose od 20.000 do 50.000 maraka, dok se odgovorne osobe mogu kazniti iznosom od 5.000 do 10.000 maraka.

Uz novčane sankcije, zakon u Federaciji BiH predviđa i prostorno ograničenje: kladionice bi od obrazovnih i vjerskih ustanova morale biti udaljene najmanje 100 metara.

Kladionice uz škole i kada poštuju propisanu udaljenost

Novinari Detektora na Ilidži su zabilježili primjer Četvrte gimnazije i Prve osnovne škole, koje dijele isti trg i ulicu. U njihovoj blizini posluje kladionica koja je, prema mjerenju na Google kartama, od osnovne škole udaljena tek nešto više od 50 metara, a od gimnazije približno 100 metara.

Nedaleko se nalazi i Srednja tehnička škola grafičkih tehnologija, dizajna i multimedije. Nasuprot njoj smještena je poslovnica Lutrije BiH, na udaljenosti od približno 60 metara, također prema mjerenju na Google kartama.

Međutim, i poslovnice koje zadovoljavaju zakonski minimum često ostaju vrlo blizu školskih zgrada.

Tako se u sarajevskom naselju Čengić Vila, oko 170 metara od Osnovne škole „Čengić Vila 1“, nešto niže u istoj ulici nalaze čak tri prostora za igre na sreću: poslovnica Lutrije BiH i dvije kladionice.

To su neki od više od 20 primjera koje je Detektor evidentirao u Sarajevskoj županiji, u kojima se prostori za klađenje nalaze u neposrednoj blizini škola.

Sa 233 kladionice Sarajevska županija zauzima četvrto mjesto po njihovu broju. Ispred nje su Tuzlanska s 286, Srednjobosanska s 279 te Hercegovačko-neretvanska županija s 249 kladionica.