Od 27. svibnja nova pravila na cestama u BiH: Kazne i do 5.000 KM, moguće i oduzimanje vozila

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama (ZOBS) u BiH, koji definira obijesnu vožnju i donosi stroge kazne za takvu vrstu prekršaja, na snagu stupa 27. svibnja 2026. godine, doznaju "Nezavisne novine".

Zakonske izmjene, prema kojima će policija početi postupati od srijede, donose kazne koje dosežu i do 5.000 maraka.

Prekoračenje brzine

Obijesnom vožnjom smatra se kada vozač u razmaku od 20 minuta dva ili više puta prođe kroz crveno svjetlo, ali i vožnja u naselju brzinom većom za 40 km/h od najveće dopuštene, odnosno izvan naselja brzinom većom za 60 km/h.

Obijesnom vožnjom smatra se i kada vozač pretekne kolonu vozila prelazeći ili vozeći po punoj crti, kao i kada upravlja vozilom s koncentracijom alkohola većom od 1,50 g/kg ili pod utjecajem narkotika i drugih psihoaktivnih tvari.

"Ovlaštena osoba privremeno će oduzeti vozilo od vozača na mjestu gdje je zatečen u obijesnoj vožnji, ako se utvrdi da je riječ o vozaču koji je u prethodne dvije godine već jednom kažnjen za obijesnu vožnju", stoji u usvojenim izmjenama ZOBS-a.

Do donošenja pravomoćnog sudskog rješenja, kako je predviđeno, privremeno oduzeto vozilo čuvat će se na prostoru koji odredi policija. Propisane su i novčane kazne.

"Od 2.000 KM do 3.000 KM bit će kažnjen vozač koji krajnjom nepažnjom ozbiljno narušava sigurnost drugih sudionika u prometu na način da se njegovo postupanje karakterizira kao obijesna vožnja. Vozaču će uz novčanu kaznu biti izrečena i zabrana upravljanja vozilom u trajanju od šest mjeseci te dva kaznena boda", piše u izmjenama ZOBS-a.

Najveće novčane kazne

No, ni tu nije kraj. Ako uslijed bahate vožnje dođe do prometne nesreće, kazna iznosi od 3.000 KM do 5.000 KM, a vozaču će biti izrečena i zabrana upravljanja vozilom u trajanju od devet mjeseci te će dobiti četiri kaznena boda.

Definirano je i pooštravanje kazni za korištenje mobilnog telefona i nevezivanje sigurnosnog pojasa, a iznosit će od 200 do 400 maraka. Ako je zbog toga izazvana prometna nezgoda, kazna iznosi od 400 KM do 2.000 KM, uz zabranu upravljanja vozilom do šest mjeseci i dva kaznena boda.

Definirana je još jedna vrsta kazne.

"Vozač koji u prometu na cesti koristi uređaj odnosno sredstvo kojim se može ometati rad uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila ili drugih uređaja namijenjenih za dokumentiranje prekršaja bit će kažnjen od 200 KM do 400 KM", navedeno je u izmjenama ZOBS-a, koje stupaju na snagu 27. svibnja 2026. godine.

Najteži prekršaji

Semir Šut, stručnjak za sigurnost prometa i bivši komesar MUP-a Zeničko-dobojskog kantona, ističe da su ovim izmjenama ZOBS-a izdvojeni i kao obijesna vožnja tretirani najteži prekršaji koji odnose živote i ozbiljno ugrožavaju zdravlje građana na našim prometnicama.

"To i jesu najteži prekršaji, poput drastičnog prekoračenja brzine. Mislim da ćemo ovaj put u fokusu strožeg kažnjavanja zaista imati prekršitelje koji se obijesno odnose prema sigurnosti prometa i drugim sudionicima", rekao je Šut.

Izmjene zakona donose najstrožu novčanu kaznu do 5.000 maraka, pa se postavlja pitanje treba li u BiH, kao u brojnim drugim državama, razmišljati o uvođenju kazni proporcionalnih imovini kažnjenih, jer 5.000 KM nije isto za nekoga tko radi za minimalnu plaću i onoga tko raspolaže milijunima. Šut kaže da je ideja dobra, ali...

"To se može primijeniti, ali u zemljama koje imaju uređen sustav utvrđivanja imovine. U BiH, imajući u vidu neuređenost sustava te razgranatost poreznih uprava i zemljišnoknjižnih ureda, bio bi to vrlo mukotrpan posao samo da se utvrdi nečija imovina. To je dobra ideja i dobra praksa, ali mislim da kod nas to realno nije moguće očekivati s obzirom na trenutačno stanje", kaže Šut za "Nezavisne novine".

Značajan iskorak

Dino Memić iz Mostara, stalni sudski vještak za područje cestovnog prometa, ocjenjuje da definiranje obijesne vožnje kroz izmjene ZOBS-a predstavlja značajan iskorak u normativnom smislu jer se prvi put preciznije izdvajaju posebno opasni oblici ponašanja koji nose visok rizik nastanka prometnih nesreća s teškim posljedicama.

"Dosadašnja praksa pokazivala je da određeni prekršaji, poput višestrukog prekoračenja brzine, agresivnog pretjecanja, prolaska kroz crveno svjetlo ili namjernog ugrožavanja drugih sudionika u prometu, nisu bili dovoljno jasno tretirani kao posebno društveno opasna ponašanja", ističe Memić u izjavi za "Nezavisne novine".

Sa stajališta prometne struke, kako navodi, strože sankcioniranje obijesne vožnje može imati pozitivan preventivni učinak, prvenstveno kroz specijalnu i opću prevenciju. Posebno je važno, dodaje, što se šalje jasna poruka da se gruba kršenja prometnih propisa više neće promatrati kao "uobičajeni prekršaji", nego kao ponašanja koja izravno ugrožavaju ljudske živote i sigurnost prometnog sustava.

"Međutim, iskustva iz zemalja regije i Europske unije pokazuju da učinci strožih kaznenih odredbi ovise prije svega o stupnju njihove primjene u praksi. Ako ne postoji kontinuiran i učinkovit nadzor prometa, uključujući prisutnost policije, suvremene sustave kontrole brzine i dosljedno procesuiranje prekršaja, represivne mjere same po sebi neće dati puni učinak", naglasio je Memić.

Također, kako napominje, sigurnost prometa ne može se promatrati isključivo kroz kaznenu politiku.

"Potrebno je paralelno djelovati kroz unaprjeđenje prometne infrastrukture, edukaciju sudionika u prometu, posebno mladih vozača, te razvoj preventivnih kampanja usmjerenih na podizanje prometne kulture i svijesti o posljedicama rizične vožnje. Ako izmjene budu praćene učinkovitom provedbom i sustavnim pristupom sigurnosti prometa, realno je očekivati određeno smanjenje najtežih oblika prometnih prekršaja, a samim time i povećanje razine sigurnosti na cestama u BiH", ističe Memić za "Nezavisne novine".