NOVA GODINA, NOVE CIJENE Evo što je već poskupjelo

Od danas je, zbog povećane veleprodajne cijene, skuplji plin i za domaćinstva. Već sljedeći mjesec korisnike plina u  Sarajevskoj županiji očekuju računi veći za oko 10 posto, a čak i 30 posto ako Vlada ŽS-a ne nastavi subvenciju poskupljenja iz novembra prošle godine. Rast cijena nije ništa novo za građane. U godini koja je iza nas poskupjeli su hrana, piće, gorivo, usluge stanovanja, prijevoza, piše Federalna.

Poskupljenja koja su službeno nastupila 1. siječnja su poskupljenje nafte i naftnih derivata, električne energije, plina i nekretnina. Za razliku od prethodnih godina, ove godine cijena cigareta ostaje ista. Lančani rast cijena u našoj državi itekako je osjetan. To se najviše vidi kada su u pitanju osnovne životne namirnice, a posebno ulje i piletina. Ulje je poskupjelo za 37%, brašno i pekarski proizvodi 12%, a pileće meso za nevjerojatnih 66%. Tako je, naprimjer, u svibnju kilogram pilećeg filea koštao 6,50 KM, a u rujnu 9,70 KM.

Sindikalna potrošačka korpa za studeni je iznosila 2.190 KM. Pitanje je kako se nositi s poskupljenjem cijena dok je prosječna plaća u Federaciji BiH 998 KM. Građani kažu da im ne preostaje ništa drugo osim borbe.

A da je ekonomija postala taoc politike, slažu se i ekonomski analitičari, prema čijem mišljenju izlaz iz loše ekonomske situacije imaju samo politički akteri.

“Za ekonomsku situacija u BiH, zajedno sa svim političkim događanjima u posljednjih šest mjeseci, možemo reći da je jako loša. Politička kriza, možda najveća nakon Daytona, definitivno je stanje koje nije nimalo stimulativno za mlade ljude, nije stimulativno za direktna strana ulaganja”, ističe Hatidža Jahić, profesorica na Ekonomskom fakultetu UNSA-a.

Koliko je situacija zabrinjavajuća, pokazuje i statistika. Naime, prema analizi Eurostata, agencije za statistiku Europske unije, BiH je prema kupovnoj moći građana na pretposljednjem mjestu, sa 33% prosjeka Europske unije. No, rješenja postoje.

“Kratkoročno rješenje podrazumijeva aktiviranje sustava robne rezerve u smislu da ti sustavi – da li u županijskim ili entitetskim razinama – pokušaju zaštiti 20-30 % populacije, one koji su najugroženiji, koji imaju minimalna primanja – mirovine, plaće ili su, naprimjer, ne dugoročno zaposleni ili u stanju socijalne potrebe. Dugoročniji tipovi rješenja se odnose na unapređenje poslovne prilike – u smislu rasterećenja određenih nameta, fiskalnih, kako bi se oslobodio prostor gospodarstvu da može kompenzirati iste u smislu da ponudi nižu cijenu finalnih proizvoda i usluga”, objašnjava ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Ono što je sigurno jeste da uz bolju strategiju možemo premašiti i izazove rasta cijena. Poboljšanje slijedi onda kada krenemo koristiti potencijal koji imamo, robni i ljudski, i prestanemo uvoziti robu koju već posjedujemo.