Nino Raspudić: Treći entitet zadnji pokušaj sastavljanja BiH

Nino Raspudić: Treći entitet zadnji pokušaj sastavljanja BiH

Što mislite o predizbornim obećanjima kandidata za predsjednika Republike Hrvatske koje se odnose na Hrvate u Bosni i Hercegovini?

Stara izreka kaže da se najviše laže prije izbora i poslije lova... Činjenica je da je većina kandidata u ovoj predizbornoj kampanji posvetila veliku pozornost Hrvatima u BiH. To i ne čudi, ako uzmemo u obzir da će vjerojatno postotak-dva odlučivati o tome tko će ići u drugi krug. Pozitivno je to što većina njih ne docira svisoka nego ističe da će podržati put kojim odluče poći bh Hrvati. Ugodno iznenađenje je što su i neki kandidati od kojih se to najmanje očekivalo postali svjesni teške pozicije ovdašnjih Hrvata i potrebe za nekim novim rješenjima.

Što je prema Vašem mišljenju glavni problem Hrvata u BiH? Je li problem u hrvatskim liderima, općoj nerazvijenosti BiH ili nečem trećem?

Tri su razine problema – prvo, Hrvati u BiH su najmalobrojniji narod, što ih u situaciji neriješenog nacionalnog pitanja često dovodi u podređen položaj u kojem ih se preglasava pa im se uskraćuju čak i prava koje imaju manjine u drugim zemljama. Druga razina problema je što se hrvatska politička elita, već dva desetljeća, uglavnom pokazuje nedorasloj situaciji s kojom se treba nositi, i u intelektualnom i u moralnom smislu. Jedni su ucijenjeni gospodarskim kriminalom, drugi nesposobni, a treći od ovih prvih i drugih ušutkani. Treći problem ticao se nedostatka vanjske potpore - za razliku od Srba i Bošnjaka koji su imali i imaju saveznike, prema Hrvatima u BiH se čak i RH često ponašala maćehinski. Sve to zajedno rezultira stanjem kakvo je danas, no stvari na sva tri polja idu nabolje, tako da sam optimističan.

Trebaju li se Hrvati u BiH boriti za treći entitet i što bi prema Vašem mišljenju mogla biti njegova manjkavost?

Uskoro će se napuniti dvadeset godina kako je BiH podijeljena zemlja. Unatoč predstavi koja se igra za međunarodnu zajednicu na terenu imamo tri potpuno podijeljena društva. Treći entitet cijelo vrijeme postoji. Radi se samo o tome da se nađe pravno-formalni okvir za tokove koji se sada odvijaju u sivoj zoni, „ispod stola“, dakle, da se stvari i formaliziraju. Treća jedinica stvorila bi ravnopravan odnos između tri naroda, kod Hrvata bi vjerojatno dovela do jačanja osjećaja prema BiH kao svojoj domovini, a rješenjem nacionalnog pitanja bi konačno na dnevni red došla neka druga pitanja, od ekonomije do korupcije, kriminala i sl. Eventualne manjkavosti tiču se položaja Hrvata izvan entiteta i Nehrvata unutar entiteta. Ne vidim u čemu bi on bio lošiji nego danas, kad postoje „neformalni entiteti“ bez ikakvih mehanizama zaštite.

Kako komentirate paranoične reakcije Sarajeva na svaki spomen trećeg entiteta?

Radije bih to nazvao reakcijama sarajevskog političkog i medijskog establišmenta. Problem je u tome što ti ljudi već dva desetljeća uljuljkuju vlastite birače i publiku maksimalističkim obećanjima o unitarnoj BiH kojom će se komandirati iz Sarajeva. Uludo je protraćeno već četrnaest godina nakon rata, nije se napravio ni korak naprijed, a sa svakom novom generacijom odraslom u tri odvojena društva smanjuje se mogućnost ikakve održive BiH. Ti kratkovidni politikanti ne vide da treći entitet nije razbijanje BiH, jer ne može se razbijati nešto što je odavno razbijeno, već zadnji pokušaj njezinog održivog sastavljanja.

Ukoliko se ustavne promjene ne dogode u skorije vrijeme, kakvu budućnost proričete BiH?

Dug i bolan proces odumiranja do konačnog raspada.

Hrvati u BiH neprestano govore o ugroženosti, o tome kako se zanemaruje hrvatski jezik. Mislite li da i oni sami snose dio krivnje za to?

Pored formalne zaštite jezika - školstvo, mediji, institucije i sl., postoji i njegova sadržajna njega, o kojoj se nažalost vodi malo računa. Jezik se cijeloga života uči i oplemenjuje. Treba čitati dobre pisce, to je najbolji put.

Budući da ste iz Mostara, kako komentirate neizbor gradonačelnika, nefunkcioniranje grada, gašenje kazališta, knjižnica..?

Navedene pojave tumačim kao neminovne posljedice neriješenog političkog okvira, koji se, nažalost reflektira na sve segmente života. Razlog više da ga se konačno uredi.

Nakon Vaših gostovanja u raznim medijima, može se steći dojam kako je razbijen negativan mit o Hercegovcima. Hoće li taj mit napokon odumrijeti?

Mit je već argumentirano razvaljen, a oni koji su ga širili s ciljem jeftinih dnevnopolitičkih poena danas će dvaput razmisliti prije nego što ga opet puste u opticaj. Stasala je jedna nova generacija obrazovanih i samosvjesnih Hercegovaca. Za reklame poput one „Očistimo Zagreb“ i slične šovinističke ispade, autore bi danas sigurno čekala sudska tužba i žestok medijski odgovor. Svjesni su toga, i zato je prava rijetkost danas naići na slične antihercegovačke ispade.

Spomenik Brucea Leeja doveo je Mostar u svjetske medije, kao i njegov brzi 'pad'. Gdje je sada spomenik i može li se on vratiti u Mostar i preživjeti?

Od trenutka postavljanja spomenik je javno dobro, znači vlasništvo svih stanovnika Mostara, a i šire, pa za njegovu sudbinu i budućnost pitajte gradske vlasti.

Berislav Jurič [ bitno.ba ]