Nevesinjski poljoprivrednici zabrinuti: 'Teško je shvatiti da se plodno tlo daje za solarne panele'

Poljoprivrednici iz Nevesinja zaobiđeni su i zabrinuti. Strahuju da su stotine hektara državne zemlje trajno izgubljene za njih. Vlada Republike Srpske odlučila je da se na zemljištu, oranicama nekadašnjeg poljoprivrednog kombinata Hepok Mostar, izgradi solarna elektrana. Proizvođači poznatog nevesinjskog krumpira nisu imali šansu pred investitorima solarnih panela.

Veso Radić jedan je od uzgajivača čuvenog nevesinjskog krumpira, kulture sa zaštićenim geografskim porijeklom, koja se zbog kvalitete dobro prodaje na tržištu. U posao je uključena cijela obitelj, pa su planirali dugoročno proširiti proizvodnju i uzeti državno zemljište u zakup. Vijest da će oranice na 50 godina biti iznajmljene investitoru za gradnju solarne elektrane razbjesnila je i razočarala poljoprivrednike iz Nevesinja, piše Direkt portal.

I proizvodnja hrane je strateški interes

„Ne mogu shvatiti nečiju ideju da na ovako plodno zemljište postave panele“, kaže Radić.

„Radi se o kompleksu od oko 300 hektara sa sustavom za navodnjavanje. Kažu da je zemlja neplodna zbog povećane kiselosti, što nije istina. Uzorak sam nosio na analizu – uz dodatak vapna i stajskog gnojiva mogu se uzgajati sve kulture“, tvrdi Radić i pokazuje parcelu sa zasađenim jagodama. Analize su provedene na Poljoprivrednom fakultetu u Istočnom Sarajevu i u Agromediteranskom zavodu u Mostaru. „Pokazalo se da se radi o kvalitetnom tlu s manjom kiselošću, ali ne većom od one u Lijevče polju, gdje ljudi normalno sade“, objašnjava Radić te dodaje da je rješenje jednostavno – na hektar treba dovesti 3 do 4 tone vapna, što nije problem jer je u blizini kamenolom krečnjaka.

„Zdrav razum ne može prihvatiti da se ovo daje nekome za solarne panele“, dodaje. Objašnjava da bi zakupom zemljišta unaprijedio proizvodnju krumpira i izbjegao teškoće poput usitnjenih parcela koje poskupljuju radove.

„Ove godine imam oko 40 duluma krumpira. Razlika između prve i zadnje parcele je 18 duluma, pa za svaku obradu – oranje, frezanje, prskanje – traktorom moram prijeći 40 kilometara. A tek kod vađenja, kad sav taj krumpir treba dovesti kući“, govori Radić i podsjeća da su poljoprivrednici već ostali bez dijela zemlje zbog gradnje HE Dabar.

Smatra da bi strateški interes države trebao biti – proizvodnja hrane.

Panelima je mjesto u kršu

Ratko Vujović, umirovljeni građevinar iz općinske službe Nevesinje, potvrđuje da kompleks od 300 hektara ima sustav za navodnjavanje i pumpnu stanicu te da bi se brzo mogao staviti u funkciju. Zabrinut je zbog mogućih klimatskih promjena koje bi izazvalo postavljanje solarnih panela. „S druge strane jezero Alagovac opskrbljuje Nevesinje vodom. Siguran sam da će solarne elektrane utjecati i na to“, kaže. Boji se i da se takva zemlja neće moći obrađivati barem deset godina nakon što panelima istekne vijek trajanja.

Iako zna da dozvolu za velike solarne elektrane ne daje općina, nego Vlada RS, Vujović smatra da lokalna vlast nije branila interese svojih stanovnika. „Umjesto da panele stavljaju u kamenjar, oni uništavaju plodno tlo samo da bi netko dobio koji dinar. Ne zanima ih što će biti s poljem. U općini igraju kako im sviraju iz Trebinja. Ako se narod ne digne, ovdje nema života“, ogorčeno kaže Vujović.

Čiji je servis Općina Nevesinje?

Pitanje je – je li za općinu korisnija solarna elektrana od lokalne proizvodnje hrane? Odgovor se čeka. Komunikacija s vlastima, kažu novinari, gotovo da ne postoji. Načelnika Milenka Avdalovića pitali su kakav je stav lokalne zajednice, budući da je Ministarstvo energetike RS tvrdilo kako su „pribavili mišljenje općine“ prije davanja zelenog svjetla investitoru.

Upiti su poslani više puta, ali odgovora nema. „Na zadnjoj sjednici načelnik je rekao da će vidjeti hoće li nam odgovoriti“, navodi se u tekstu.

Slično iskustvo ima i novinar Miljan Kovač. „Čekam više od dvadeset dana odgovor na zahtjev za pristup informacijama. Neke odgovore nikada nisam dobio“, kaže on.

„Lokalna vlast ponaša se po obrascu koji je u RS postao pravilo – ne zanima ih interes građana, nego partijskih šefova i tajkuna. S narodom razgovaraju samo pred izbore kad treba pokoji kilometar asfalta. A građani se, nažalost, često ponašaju kao da ih se to ne tiče dok ih izravno ne pogodi“, kaže Kovač i dodaje da će „dokle god ljudi prate samo visoku politiku, kapital nesmetano uništavati ono što vrijedi“.

Kaže i da je kazna i nagrada za ponašanje vlasti u rukama građana. „Načelnik Avdalović, iako je radio u medijima, nikada nije bio novinar, nego propagandist. I danas lokalni mediji rade po istom principu – nikada kritički, uvijek poslušnički. Radio Nevesinje je primjer – s njihovih talasa građani nikad neće čuti ni riječ o problemima za koje je odgovorna vlast“, kaže Kovač.

Ni Ministarstvo poljoprivrede nije odgovorilo

Novinari su od Ministarstva poljoprivrede željeli saznati koliko je uključeno u očuvanje poljoprivrednih površina i može li osporiti ovakvu devastaciju zemljišta. Iako su još početkom rujna obećali odgovor, do danas ga nisu poslali.

„Rodit će krtola, bit će para za odvjetnike“

Poljoprivrednik Radić kaže da se neće predati. „Borimo se svim pravnim sredstvima. Konzultirat ćemo odvjetnike – rodi krumpir, bit će para, cijena će biti dobra“, kaže kroz smijeh.

„Ovdje žive moja djeca, sutra, ako Bog da, i unuci. A oni hoće tu postaviti radioaktivni otpad. Od zadnje kuće do parcele nema sto metara“, upozorava Radić.

Novinar Kovač zaključuje da poljoprivrednici mogu uspjeti samo ako shvate da vlast ovisi o njima, a ne obratno. „Ono što pogađa jedno selo, sutra će pogoditi drugo. To je jedini put da se obrane.“

Tko stoji iza projekta

Jedino Ministarstvo energetike i rudarstva RS odgovorilo je na upit. Potvrdili su da je Vlada RS krajem srpnja 2025. donijela odluku o utvrđivanju uvjeta za dodjelu koncesije putem pregovaračkog postupka za izgradnju solarne elektrane „Zlatac 1“. Koncesija se dodjeljuje na 50 godina, investitor je tvrtka „Sun Electricity“ d.o.o. Banja Luka, a ugovorom će biti definirane sve obveze.

Elektrana bi trebala imati instaliranu snagu od 110 megavata i godišnju proizvodnju od 145,11 gigavatsati. Investitor će platiti jednokratnu naknadu od 1,17 milijuna KM te 0,0055 KM po proizvedenom kilovatsatu.

Tvrtku „Sun Electricity“ osnovao je Momčilo Gnjatović, vlasnik poznate banjolučke kompanije „Elektroobnova“.