Neprihvatljivo nastojanje da se izbaci riječ 'hrvatski' iz naziva javnih ustanova u BiH

Hrvati u BIH, majorizacija, HRS, Hrvati u BIH, prava, Herceg Bosna, BIH, popis, brojevi, narodi, HVIDRA, Mostar, Halid Genjac, braniteljske udruge, udruge, HNS BiH, HDZ BiH, javna tribina, Kolinda Grabar Kitarović, hrvati u bosni i hercegovini, Hrvati u BIH, Hrvati u BIH, velimir raspudić, čovjek, vjera, BIH, Hrvati u BIH, hrvati u bosni i hercegovini, Hrvati u BIH, BIH, Hrvati u BIH, HNS BiH, HDZ 1990, hrvati u bosni i hercegovini, Hrvati u BIH, Hrvati u BIH, Daniela Škegro, BIH, Hrvati u BIH, Bošnjaci, udruge, BIH, izbori, Hrvati u BIH, izbori, Hrvati u BIH, Hrvati u BIH, izbori, Daniela Škegro, sabor, Hrvatskom saboru, hrvatski sabor, Hrvati u BIH, sabor, Hrvati u BIH, BIH, Nepravda, dan hrvata, Hrvati, Široki Brijeg, Velika Gospa, dijaspora, hercegovačka dijaspora
I odnosi oko BiH su sve zategnutiji. Nedavno ste imali "brzinski" sastanak sa Bakirom Izetbegovićem. U međuvremenu se dogodila presuda hrvatskoj šestorci u Haagu, a vidimo da su i hrvatski zastupnici u Saarjevu zgranuti pokretanjem postupka da se iz javnih ustanova izbaci riječ "hrvatski", bilo je pitanje novinara Večernjeg lista.

"Mislim da sam u svojim nedavnim porukama oko BiH bila vrlo jasna: ključ stabilnosti susjedne države jest u istinskoj ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, Hrvata, Bošnjaka i Srba, i prema europskoj i euroatlantskoj budućnosti okrenutoj suradnji njihovih političkih predstavnika. Zlouporaba presude u slučaju šestorke u političke svrhe, posebice pokušaji nametanja neke kolektivne krivice Hrvatima u BiH, neprihvatljiva je. Jednako je tako neprihvatljivo nastojanje da se izbacivanjem riječi 'hrvatski' iz naziva javnih ustanova u BiH. Hrvatska ima obavezu brinuti se o tome, temeljem svog Ustava i kao potpisnik i jamac Dejtonskog sporazuma. Hrvati su konstitutivan narod u toj državi i niko ih neće svoditi na manjinu", kazala je Grabar Kitarović.

U intervjuu je Večernjem listu otkrila da puno vremena provodi među ljudima i dužnosnica je koja je vjerojatno najviše u kontaktu s građanima i stoga osjeća što je realan život u Hrvatskoj.

Misli da joj to omogućuje da "čvrsto drži noge na zemlji i nikad ne dopusti da je ponesu crveni tepisi".

Što se tiče hibridnog rata koji se u posljednje vrijeme često spominjao, Kolinda Grabar Kitarović kaže kako Hrvatska nije u takvom ratu.

"Želim jasno istaknuti da Hrvatska ni s jednom državom nije u hibridnom ratu. Ono što jest činjenica, to je da je Hrvatska, kao i druge države, izložena određenim utjecajima koji se mogu svesti pod ovu ili onu vrstu hibridnog djelovanja. To je na svoj način i danak razvoju tehnologije, i mi se s time moramo i možemo nositi. Svakako nije dobro ako se u društvu zbog toga stvara neka vrsta paranoičnog stanja. Pogotovo mi dužnosnici, koji smo više od drugih izloženi takvom djelovanju, moramo biti spremni podnositi kritike i kada su opravdane i kada su neopravdane, pa i onda kada su plod hibridnog djelovanja. To dolazi s dužnošću koju obnašamo. Istodobno, sustav domovinske sigurnosti treba osposobljavati da se zna i može djelotvorno suprotstaviti i hibridnom djelovanjima", kaže Grabar Kitarović.