NEMA LOVA NA KRUPNE RIBE Padaju duhandžije i pokoji carinik, kriminalci u BiH i dalje sigurni

Zločin, križančevo selo, suđenje, Vitez, zločin u Trusini, ahmići, crna kronika, Adem Kostjerev, optužnica, sud, BIH, Brčko, tužiteljstvo, turski sud , kazne, novinari, Turska, državni udar, HVO, presuda, Željko Rodin, Marinko Marić, Split, transparency international, tužiteljstva, nepotizam, Porezna uprava, presuda, pljačka, Ingrid Miloš, Mario Bašić, vijesti

Tijekom 2020. godine u Bosni i Hercegovini gotovo je prepolovljen broj podignutih optužnica za kaznena djela korupcije, a broj presuda smanjen je za 30 posto, pokazuju podaci koje je Transparency International u BiH objavio na interaktivnoj mapi procesuiranja korupcije. Ionako porazna statistika borbe protiv korupcije dodatno je pogoršana u godini pandemije, a procesuirali su se uglavnom sitni slučajevi korupcije.

To pokazuje podatak da je čak 66,6 posto presuda za korupciju završilo uvjetnom kaznom, sudilo se nižerangiranim službenicima u javnom i privatnom sektoru, a najveće korupcijske afere ponovo su ostale neprocesuirane. Također, zabrinjava i to da se pokretanje istraga i „formiranje predmeta“ u tužiteljstvima sve češće koristi kao sredstvo za medijsku diskreditaciju političkih protivnika. 

U cijelom tužiteljskom sustavu samo je Tužiteljstvo BIH povećalo broj podignutih optužnica i dobivenih presuda, što i nije bilo teško jer su 2019. godine imali samo četiri optužnice i jednu pravosnažnu presudu gdje je optuženi oslobođen.

U 2020. podigli su 11 optužnica, a po njihovim predmetima donesene su samo četiri pravosnažne presude od kojih su u tri izrečene kazne zatvora. Po onome što su objavili u javnosti, najzvučnije su dvije presude carinicima koji su primali mito na GP Gradiška i osuđeni na po godinu dana zatvora.

Broj pravosnažnih osuđujućih presuda za korupciju

I ostala tužiteljstva u najvećoj mjeri popravljaju ovu poraznu statistiku procesuiranjem sitne ili srednje korupcije, pa je tako Posebno odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala u Republici Srpskoj koje bi trebalo procesuirati najkrupnije slučajeve korupcije, prošle godine podiglo samo šest optužnica.

Po onome što su objavili na svojoj stranici jedna se odnosi na profesora privatnog fakulteta koji je primao mito, a jedna na inspektore Porezne uprave RS koji su optuženi za isto kazneno djelo.

Županijska tužiteljstva smanjila su broj podignutih optužnica za preko 50 posto, a po onome što su priopćili javnosti dobar dio njih odnosi se na kaznena djela korupcije u privatnom sektoru. Od ukupno dvije podignute optužnice Tužiteljstva Srednjobosanske županije jedna se odnosi na bankarsku službenicu, a druga na analitičara mikro-kreditne organizacije.

Bankarski službenici bili su u dva navrata optuženi i od strane Tužiteljstva Sarajevske županije, a i ostale optužnice o kojima je javnost obaviještena odnose se u najvećoj mjeri na manje slučajeve korupcije.

Od slučajeva koji bi se mogli smatrati visokom korupcijom u cijeloj BiH prošle godine podignuta je optužnica protiv premijera Federacije BiH Fadila Novalića i njegovih saradnika u slučaju Respiratori a ponovo je optužen i bivši premijer Unsko sanske županije Hamdija Lipovača zbog plaćanja stranačkog računa od 5.000 KM javnim novcem.

Zbog sveukupnog stanja sve više pada i povjerenje građana u rad pravosudnih institucija a od 2016. godine konstantno se smanjuje i broj podnesenih kaznenih prijava. S druge strane, konstantno se povećava broj prijava koje su riješene donošenjem naredbe o neprovođenju istrage, a taj posottak povećan je prošle godine na 60,1 posto, što je najviše u posljednje četiri godine.

Ono što posebno zabrinjava je činjenica da više od polovine kaznenih prijava završi naredbom o neprovođenju istrage, a kako te prijave, osim građana, podnose i nadležne policijske agencije, jasno je da ne postoji adekvatna saradnja između agencija za provođenje zakona i tužiteljstava.

Treba istaknuti i da se previše dugo čeka na tužiteljske odluke u slučajevima kada građani ili organizacije civilnog društva podnose kaznene prijave. Kod pokrenutih istraga i dalje ostaje visok udio onih koje na kraju budu obustavljene.

Taj postotak prošle godine u Republici Srpskoj bio je drastično veći nego u drugim tužiteljskim sustavima jer je od 77 pokrenutih istraga 47 (61%) riješeno donošenjem naredbe o obustavi istrage, kaže se, između ostalog u izvješću Transparency Internationala u BiH.