Ne bi se u BiH neki političar ispričao

U BiH nije zabilježeno da je neki visoki dužnosnik priznao pogrešku i ispričao se zbog pritiska na medije. Zato se pokajnički čin njemačkog predsjednika Christiana Wulffa, koji je pokušao spriječiti objavljivanje informacija o spornom kreditu za kupovinu obiteljske kuće, u medijskim krugovima u BiH prati s posebnom pažnjom.

Prema podacima „Službe za pomoć slobodnim medijima" (Free Media Help Line), institucije pri „Udruženju BH novinari", u BiH se svake godine evidentira i do pedeset slučajeva napada na novinare ili prijetnji novinarima, a prijetnje upućuju političari, poslovni ljudi, policijski službenici, čak i državni pravobranitelji.

Bivši državni pravobranitelj Vitomir Popović nikada nije priznao pogrešku niti se ispričao novinarima Federalne televizije kojima je pred kamerama poručio da zbog izvještavanja (o korupciji i uključenosti Popovića u ratne zločine) „zaslužuju metak u čelo". Možda će to učiniti pred sudom, jer je protiv njega pokrenut kazneni postupak.

Prijetnje bez pravnih sankcija i moralne osude

Nakon kritičkog teksta o bošnjačkom članu Predsjedništva BiH (otvoreno pismo) Bakiru Izetbegoviću, novinarka Dnevnog Avaza Edina Latif primila je elektronsku poruku prijetećeg sadržaja (u potpisu Jeff Bronk). „Pisalo je da pripazim i da sam sada na popisu za odstrel. Avaz je objavio sadržaj poruke, ali policija nije reagirala", kaže Edina Latif.

Nisu reagirale ni novinarske udruge, kaže Edina Latif. „Ne znam kada će kod nas doći vrijeme, kao što je to slučaj u Njemačkoj, da se cijela javnost digne u zaštitu novinara. Bojim se da ljudi u ovoj zemlji još dugo neće otvoreno reći stop korupciji, kriminalu i prijetnjama novinarima", kaže Edina Latif.

„Prijetnje prolaze bez pravne sankcije pa i moralne, javne osude takvog ponašanja", kaže tajnica udruženja „BH novinari" Borka Rudić. „Napadi na novinare u BiH se smatraju nečim poželjnim, posebno ako napadi dolaze od političara koji su popularni u određenim nacionalnim, vjerskim ili političkim krugovima", kaže Borka Rudić.

Nacionalni i gospodarski interesi iznad profesionalnih

Prema istraživanjima „BH novinara“ svaki četvrti stanovnik Federacije BiH i svaki peti stanovnik Republike Srpske (RS) smatra da „novinare ponekad treba tući“. U ovoj zemlji nema ni novinarske solidarnosti jer su političari podijelili medijsku zajednicu po nacionalnim, vjerskim ili entitetskim linijama.

„U BiH se ne mogu očekivati reakcije na prijetnje novinarima poput onih u Njemačkoj u slučaju predsjednika Christiana Wulffa, jer medijska zajednica u BiH ne funkcionira na bazi profesionalnih interesa, već interesa nacionalnih i(ili) političkih vođa te ekonomskih lobija koji upravljaju medijima“, ističe Borka Rudić.

Podijeljena su i novinarska udruženja jer se novinari okupljaju i na nacionalnoj osnovi, zanemarujući interese profesije. Borka Rudić podsjeća da se Milorad Dodik novinarima iz RS-a nedavno zahvalio na „patriotskom novinarstvu“, zbog čega je profesionalna reakcija malo vjerovatna, čak i u slučaju otvorenih napada i prijetnji novinarima, tvrdi ona.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

dw-world.de