Napad Armije BiH na HVO u Konjicu i Jablanici bio početak sukoba u Hercegovini

Naime, obrana je ispitala optuženoga Milu Puljića u svojstvu svjedoka, što nije čest slučaj u praksi. Sam optuženi odgovarao je na brojna pitanja, upućivalo mu se na zapovjedi iz ratnog razdoblja vezano uz rat u Mostaru, kao i na II. bojnu u kojoj je bio zapovjednik. Iz danih odgovora jasno je rečeno kako sukob u Hercegovini počinje napadom Armije BiH na HVO 16. travnja 1993. godine na području Konjica i Jablanice, a u Mostaru se to dogodilo 9. svibnja 1993. godine, a koji je zaustavljen potpisivanjem primirja 12. svibnja 1993. godine. Zatim je slijedio onaj pravi, koji počinje 30. lipnja napadom Armije BiH na HVO, gdje je upravo II. bojna doživjela velike gubitke u ljudstvu. Puljić je jasno kazao kako II. bojna nema nikakve veze ni sa zonom odgovornosti koja joj se stavlja na teret, niti da ta zona odgovornosti ima bilo kakve veze sa zemljopisnim dijelom Mostara u kojem su se sukobi dogodili. Puljić je na grafoskopu, na kojemu je bila topografska karta Mostara na kojoj su ucrtane ulice i zgrade, jasno označio i podcrtao lokacije na kojima se II. bojna nalazila, iz čega se jasno moglo vidjeti kako je ta jedinica bila prilično raštrkana na području Mostara. Inače, II. bojna je bila pješačka jedinica domobranskoga tipa. Puljić je posebno naglasio kako je imala četiri satnije, a njezin nacionalni sastav činilo je 60 posto Hrvata, 30 posto Bošnjaka te 10 posto Srba. U nizu pitanja koja je postavljala obrana Puljić je također kazao kako II. bojna nikada nije imala u svom sastavu vojnu policiju. Govoreći o ratom putu II. bojne, on je kazao kako je ta bojna držala Podveleški plato prema srpskoj vojsci, ali je nakon jednog žestokog napada srpske vojske doživjela velike gubitke kada je poginulo 11 bojovnika HVO-a, a 80 ih je bilo ranjeno te da je tada došlo do pomicanja crte. On je jučer također naglasio kako je napad Armije BiH na pripadnike HVO-a u Konjicu i Jablanici bio početak sukoba u Hercegovini. Puljić je kazao kako su sukobi u Mostaru počeli 9. svibnja 1993. godine, ali su trajali dva dana, nakon intervencije španjolskog bataljuna kada je potpisano primirje. Tada su, prema njegovim riječima, uvedene i mješovite patrole. Za dan napada Armije BiH 30. lipnja 1993., Puljić je kazao da je tada bio u Hrvatskoj zbog obiteljskih problema. Nakon obrane, Puljića je unakrsno ispitivalo i Tužiteljstvo, a na većinu pitanja on je već ranije dao identične odgovore kada ga je ispitivala obrana. Sljedeće ročište zakazano je za 21. studenoga, a na toj raspravi bi se trebali ulagati materijalni dokazi.