Namješteni natječaj iz Čapljine kao prekretnica: Oštećeni profesori više ne moraju šutjeti

OŠ Vladimir Pavlović Čapljina

Nakon što je bivši ravnatelj Osnovne škole Vladimira Pavlovića u Čapljini Mateo Jovanović pravomoćno osuđen zbog zlouporabe položaja i ovlasti u stjecaju s krivotvorenjem isprave u postupku zapošljavanja učitelja njemačkog jezika, slučaj dobiva i svoj građanski epilog.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Punomoćnik oštećene kandidatkinje Rosande Milićević, mostarski odvjetnik Milenko Krčum, za Hercegovina.info potvrdio je da je nakon okončanja kaznenog postupka podnesena tužba protiv škole i bivšeg ravnatelja radi naknade materijalne štete.

“Moja klijentica želi da javnost zna za ovaj slučaj, koji ne smatra usamljenim”, kazao je Krčum.

Prema njegovim riječima, tužbom se traži naknada izmakle zarade, odnosno razlike plaće koju je njegova klijentica izgubila jer nije dobila posao na puno radno vrijeme.

“Moja klijentica je zaposlena u drugoj školi s nepunim radnim vremenom, pa joj je izmakla razlika plaće do punog radnog vremena. Bivši ravnatelj odgovara kao počinitelj kaznenog djela, a Škola je odgovorna za štetu koju prouzroči njezin organ, u ovom slučaju ravnatelj kao zaposlenik škole”, pojasnio je odvjetnik.

Istaknuo je kako kazneni sud u ranijem postupku nije odlučivao o imovinskopravnom zahtjevu oštećene niti je utvrđivao visinu štete, zbog čega je upućena na parnični postupak.

“U parnici će se utvrditi visina materijalne štete”, rekao je Krčum.

Na pitanje o kojem bi se iznosu moglo raditi, odvjetnik navodi kako će konačan iznos biti poznat nakon vještačenja, ali ističe da šteta “nije neznatna”.

“U parnici će se potraživati i zakonska zatezna kamata. Pored toga, svakog mjeseca iznos izmakle zarade raste”, rekao je.

Dodao je kako njegovoj klijentici nije cilj teretiti školu, odnosno porezne obveznike, ali da pravna odgovornost postoji.

“Nerado potražujemo naknadu štete od škole, jer onda štetu naknađuju porezni obveznici. No, ako se moja klijentica i naplati od škole, škola ima regresno potraživanje od bivšeg ravnatelja”, naveo je.

Krčum smatra kako slučaj iz Čapljine nije izoliran primjer kada je riječ o zapošljavanju u javnim ustanovama.

“Prema mojim iskustvima, rijetki su natječaji u kojima se kandidati stvarno natječu svojim sposobnostima. Mnogo češće se događa da je natječaj samo natjecanje čija je veza jača”, upozorio je.

Govoreći o načinima manipulacije natječajima, navodi kako se najboljim kandidatima bez jasnog obrazloženja dodjeljuju loše ocjene, dok favorizirani kandidati dobivaju maksimalne bodove.

“Ima sličnih situacija gdje se bez ikakvog obrazloženja i valjanog dokumentiranja najbolje kandidate eliminira tako što im se dadnu sve ‘kečine’, a favoriziranom kandidatu s jačom vezom sve petice”, kazao je.

Posebno problematičnim smatra činjenicu da se građani sve češće mire s takvim praksama.

“Nagore je što su se ljudi pomirili s ovakvim zlouporabama. Ili smatraju da se tu ne može ništa učiniti ili se nadaju da će nekad i njihova veza biti jača ili ne žele tražiti svoja prava da ne budu označeni kao problematične osobe”, rekao je Krčum.

Dodao je kako koruptivna ponašanja u javnim službama rijetko ostaju na pojedinačnim slučajevima.

“To obično ide ovako: vladajuća stranka postavi svog lokalnog šerifa, šerif postavlja rukovoditelje ustanova, a rukovoditelji onda za uzvrat čine usluge na ‘molbu’ šerifa”, izjavio je, uz ogradu da za konkretan slučaj nema dokaze koji bi potvrdili takav obrazac djelovanja.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.