Mostarski profesor o hladnom Arktiku: 'Imamo li klimatske promjene povezane s piromanima?'

Mostarski profesor Zoran Zadro osvrnuo se na svojoj Facebook stranici na aktualne podatke o temperaturama na Arktiku i količini snijega i leda na Grenlandu, dovodeći ih u vezu s raspravama o klimatskim promjenama.

Zadro je naveo kako najnoviji podatci pokazuju da je Arktik već mjesecima neuobičajeno hladan, dok se u posljednjih desetak dana temperature, prema njegovim riječima, približavaju rekordno niskim vrijednostima za ovo doba godine.

„Grenland ima iznadprosječnu količinu snijega i leda, koji je, prema predviđanjima stručnjaka za klimatske promjene, već odavno trebao nestati“, napisao je Zadro.

U objavi se kritički osvrnuo i na način na koji se u javnosti izvještava o klimatskim promjenama, posebno u kontekstu velikih požara.

„Svi su se utišali ili ovo prespavaju, ali se zato stvaraju velike priče oko navodnih antropogenih klimatskih promjena zbog požara koji su većinom namjerno izazvani djelovanjem čovjeka. Očigledno sada imamo klimatske promjene povezane s piromanima“, poručio je Zadro.

Uz objavu je priložio grafikone koji prikazuju dnevne temperature na području sjevernije od 80. paralele te kretanje površinske bilance mase grenlandskog ledenog pokrova.

Ipak, kratkoročne hladne epizode i iznadprosječne snježne oborine ne znače nužno promjenu dugoročnog klimatskog trenda. Američki Nacionalni centar za podatke o snijegu i ledu objavio je da je najveća površina arktičkog morskog leda tijekom zime 2026. bila statistički izjednačena s najnižom zabilježenom vrijednosti u 48 godina satelitskih mjerenja.

Danski Polar Portal također pojašnjava da površinska bilanca Grenlanda obuhvaća snježne oborine, otapanje i otjecanje vode, ali ne uključuje sav gubitak leda nastao odvajanjem ledenjaka i njihovim otjecanjem prema oceanu. Zbog toga povećanje površinske mase tijekom određenog razdoblja nije isto što i povećanje ukupne mase grenlandskog ledenog pokrova.

Prema podatcima NSIDC-a temeljenima na satelitskim mjerenjima, Grenland je između 2002. i 2023. godine u prosjeku gubio oko 270 milijardi tona leda godišnje.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.