Mjesto u biračkom odboru za 100 maraka?

Mjesto u biračkom odboru za 100 maraka?
Ilustracija/Hercegovina.info
Stjepan Mikić, predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, precizan je i izravan: "Nismo dobili prijave o prodaji i kupovanju mjesta u biračkim odborima, ali je već ocijenjeno da su oni najslabiji dio izbornog procesa zbog čega su organizirane obuke njihovih članova". O čemu se radi?

Tajnost glasovanja

Sve političke stranke i neovisni kandidati koji sudjeluju na općim izborima imaju pravo sudjelovati u podjeli mjesta u biračkim odborima. I svim kandidatima, stranaka i neovisnim, iznimno je važno da postave sebi odane i povjerljive ljude u biračke odbore pa su na sastavljanje lista potrošili i još troše puno vremena s obzirom da se radi o "pipavom poslu s mogućim ogromnim posljedicama".

Inače, biračke odbore imenuju općinska izborna povjerenstva, oni imaju predsjednika i dva ili četiri člana, a svi imaju zamjenike. Birački odbori su zaduženi izravno rukovoditi radom na biračkim mjestima, osigurati pravovaljanost i tajnost glasovanja i evidentirati rezultate glasovanja na biračkom mjestu. Birački odbori za svako biračko mjesto u državi moraju se formirati najkasnije 15 dana prije dana izbora, a ako ih ne imenuju općinska povjerenstva, to je obveza Izbornog povjerenstva BiH.

Međutim, u cijelom tom poslu od samog starta ima svega i svačega, a SIP je svezanih ruku i sve dok se ne promijene zakonski propisi, tako će ostati. Prema neslužbenim informacijama, već se uvelike trguje biračkim odborima - političke stranke i neovisni kandidati se otimaju za svako mjesto u njima, poturaju jedne drugima ili ih jednostavno kupuju.

Priča se da se jedno mjesto u biračkom može kupiti za stotinu maraka pa su mnogi u tome vidjeli svoju veliku šansu za dobru zaradu što opet ukazuje da se izbori u BiH, svejedno lokalni ili općinski, doživljavaju kao unosan biznis.

Nije malo onih koji stalni porast broja političkih stranaka i neovisnih kandidata na izborima tumače upravo mogućnošću da se dobro i brzo zaradi velik novac.

Unosan biznis

Na ovim općim izborima u utrku ide ukupno 7748 kandidata koliko ih je na ovjerenim listama, a sudjeluje 65 stranaka, 24 koalicije i 24 neovisna kandidata. Usporedbe radi, na općim izborima prije četiri godine bilo je 13 neovisnih kandidata, 2006. bilo ih je 12, a na općim izborima održanim 2002. samo tri neovisna kandidata. Zanimljivo je da je SIP na lokalnim izborima 2012. zbog sumnje u moguće malverzacije odbio prijave 20 neovisnih kandidata, ali im je Sud BiH dopustio sudjelovati na izborima.

U političkim kuloarima kruže priče da u trgovini mjestima u biračkim odborima najbolje mogu proći neovisni kandidati i takozvane manje stranke. Svi oni jesu uplatili pristojbu na ime prijave kandidature, ali taj novac mogu lako vratiti i još dobro zaraditi prodajom svojih mjesta u biračkim odborima. Matematika je jasna - primjerice, onaj tko je uplatio 10.000 maraka pristojbe za kandidaturu na izborima, ima pravo na, recimo, 200 mjesta u biračkim odborima i ako ih proda po 100 KM, eto mu brzo i lako u džep 20.000 maraka!

- Javna je tajna trgovina mjestima u biračkim odborima u vidu trampe između stranaka ili kupnje mjesta u njima i na kraju u biračkom odboru može biti zastupljena samo jedna stranka - priopćili su ovog tjedna iz koalicije nevladinih organizacija "Pod lupom" koja prati kompletan izborni proces.

-Predsjednik Foruma građana Tuzle Vehid Šehić, nekadašnji član SIP-a, koji slovi za jednog od vodećih stručnjaka za izborni proces, javno je upozorio da su zbog trgovine birački odbori kritična točka izbornog procesa:

-Mora se nešto pod hitno poduzeti kada je riječ o podjeli mjesta u biračkim odborima, posebno kada su u pitanju neovisni kandidati. Jasno je da oni ravnopravno sudjeluju, oni jesu jednakopravni, ali zasigurno nijedan neovisni kandidat ne može osigurati toliko mjesta u biračkim odborima koliko mu pripadne u podjeli - smatra Šehić.

-Nevladine organizacije su stava da bi neovisni kandidati bili apsolutno pozitivna vijest da nema malverzacija. One smatraju da često neovisni kandidati i manje stranke nemaju ni ambicija ni pretenzija ozbiljno sudjelovati u izbornoj utrci nego žele ostvariti financijsku korist kroz izborni inženjering.

Dnevni list