Mještani Rakitna pisali Europskoj investicijskoj banci i EP HZHB, traže novu procjenu za vjetroelektranu Poklečani

Neformalna skupina građana „Zaštita okoliša Rakitno“ uputila je opsežan dokument s primjedbama na studiju utjecaja na okoliš za projekt vjetroelektrane na području Poklečana, upozoravajući na niz ozbiljnih nedostataka, netočnosti i proturječnosti u službenoj dokumentaciji.

Dopis je upućen Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, Federalnom ministarstvu prostornog uređenja, JP Elektroprivredi HZ HB, kao i međunarodnim financijskim institucijama koje sudjeluju u financiranju projekta, uključujući Europsku investicijsku banku i KfW.

Građani ističu kako se ne radi o izoliranim tehničkim propustima, nego o sustavnom problemu koji, prema njihovim tvrdnjama, dovodi u pitanje vjerodostojnost cijele studije.

Sporne udaljenosti i “nepostojeća” naselja

Jedna od najkonkretnijih i najtežih primjedbi odnosi se na podatke o udaljenosti vjetroturbina od naseljenih objekata.

U studiji se navodi kako je najbliže naselje udaljeno oko 2,5 kilometra, no građani tvrde da je ta tvrdnja netočna. Prema njihovim navodima, na udaljenosti od približno 270 metara od planiranih turbina nalazi se stambeni objekt koji se redovito koristi, kao i više drugih kuća u neposrednoj blizini.

Upozoravaju da ovakvo prikazivanje stvarnog stanja ima izravne posljedice na procjenu utjecaja buke, efekta treperenja sjene (shadow flicker), ali i sigurnosnih aspekata.

„Ako su osnovni ulazni podaci pogrešni, onda su i svi daljnji zaključci upitni“, navodi se u primjedbama.

Krški teren i podzemne vode podcijenjeni

Poseban naglasak stavljen je na hidrološke i geološke karakteristike područja.

Građani tvrde da studija ne prepoznaje u dovoljnoj mjeri kompleksnost krškog sustava na kojem se projekt planira. Ističu prisutnost izvora, ponora, vlažnih zona i osjetljivih podzemnih tokova, koji su tipični za hercegovački krš.

Upozoravaju kako u takvim uvjetima postoji visok rizik da zagađujuće tvari, uključujući goriva, ulja i druge kemikalije korištene tijekom gradnje i održavanja, brzo prodru u podzemne vodonosnike.

„U kršu ne postoji prirodna filtracija kao u drugim geološkim strukturama. Sve što dospije u tlo vrlo brzo može završiti u vodi koju koriste ljudi“, ističu.

Dodaju kako studija ne sadrži dovoljno detaljnu analizu potencijalnog utjecaja na izvore vode niti jasno definira mjere zaštite.

Špiljski sustavi, miniranja i stabilnost tla

U dokumentu se dodatno problematizira činjenica da je i sama projektna dokumentacija ranije identificirala postojanje špiljskih struktura na tom području.

Građani upozoravaju da takva podzemna konfiguracija zahtijeva iznimno oprezan pristup, osobito u kontekstu planiranih građevinskih zahvata.

Planirana izgradnja uključuje:

probijanje pristupnih puteva
masivne zemljane radove
moguće miniranje

Prema njihovim navodima, studija ne daje dovoljno odgovora na pitanja:

kako će vibracije utjecati na podzemne šupljine
postoji li rizik urušavanja ili destabilizacije tla
kakav je utjecaj na obližnje objekte i infrastrukturu

„Nedostaje ozbiljna analiza geomehaničkih i seizmičkih učinaka planiranih radova“, upozoravaju.

Zaštićene vrste izostavljene iz analize

Jedan od važnijih segmenata odnosi se na biološku raznolikost.

Građani tvrde da su na području planirane vjetroelektrane evidentirali prisutnost šišmiša, koji su strogo zaštićena vrsta prema domaćim i međunarodnim propisima.

Navode kako posjeduju vlastite snimke i opažanja koja potvrđuju njihovu aktivnost u blizini planiranih lokacija turbina.

Međutim, u studiji, kako ističu, nije jasno:

koliko često šišmiši koriste to područje
gdje se nalaze njihova staništa
kakav bi bio utjecaj turbina na njihove migracijske i lovne rute

Poznato je da vjetroelektrane mogu imati značajan negativan utjecaj na populacije šišmiša zbog promjena tlaka i sudara s lopaticama.

Meteorološki i klimatski aspekti nedovoljno obrađeni

U primjedbama se navodi i kako pojedini klimatski i meteorološki parametri nisu adekvatno interpretirani.

Građani upozoravaju da se određeni podaci uzimaju generalizirano, bez uvažavanja lokalnih specifičnosti reljefa i mikroklime, što može utjecati na točnost procjene rada vjetroelektrane, ali i njezinog utjecaja na okoliš.

Proceduralni i metodološki problemi

Osim konkretnih tehničkih primjedbi, građani problematiziraju i samu metodologiju izrade studije.

Navode kako:

nisu jasno objašnjeni izvori podataka
nedostaju terenska istraživanja u ključnim segmentima
pojedini zaključci nisu potkrijepljeni dokazima

Upozoravaju i na nedostatak transparentnosti u procesu, kao i na činjenicu da lokalna zajednica nije adekvatno uključena.

Zahtjev za novom, neovisnom procjenom

Zaključno, građanska inicijativa smatra da postoje ozbiljni razlozi za preispitivanje cijelog postupka procjene utjecaja na okoliš.

„S obzirom na sve utvrđene nedostatke, smatramo da je nužna izrada nove, neovisne i stručno utemeljene studije koja će uvažiti stvarno stanje na terenu“, navodi se u dokumentu.

Također traže da se prije bilo kakvih daljnjih koraka osigura:

potpuna transparentnost postupka
uključivanje lokalne zajednice
dodatna stručna mišljenja iz područja geologije, hidrologije i ekologije
Širi kontekst: još jedan sporni energetski projekt

Iako se takvi projekti predstavljaju kao ključni za energetsku tranziciju, sve je više primjera u kojima lokalne zajednice upozoravaju na nedovoljno razrađene studije, manjak transparentnosti i potencijalne negativne posljedice po okoliš.

Slučaj Poklečani tako bi mogao postati još jedan test odnosa institucija prema građanima i stručnim argumentima u procesu donošenja odluka.