VIDEO  Ministar Rimac optužio HDZ BiH za utjecaj na otkaze liječnika u Livnu: 'Došli su mutiti vodu u zdravstvu'

Federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac (HDZ 1990), gostujući u programu BHT1, komentirao je stanje u zdravstvu Federacije BiH, s posebnim osvrtom na krizu u Livnu, gdje su liječnici Županijske bolnice iskazali nezadovoljstvo plaćama i uvjetima rada.

Rimac, koji je prije dolaska na ministarsku dužnost radio kao šef kirurgije i šef operacijskog bloka u Županijskoj bolnici Livno, kazao je kako je upoznat sa situacijom te da je o tome razgovarao i s predsjednikom Vlade.

Govoreći o liječnicima u Livnu, Rimac je rekao kako ga je situacija “rastužila”, dodajući da smatra kako se ovakva pitanja ne bi smjela koristiti u predizborno vrijeme jer su pacijenti, kako je naveo, “s pravom zabrinuti”.

“Trideset i jedan liječnik potpisao je nekakav otkaz jer nisu zadovoljni primanjima”, rekao je Rimac.

Prema njegovim riječima, u Hercegbosanskoj županiji potpisan je granski kolektivni ugovor koji vrijedi do kraja ove godine, a u njemu, kako tvrdi, postoji odredba prema kojoj se u izbornoj godini ne pregovara o izmjenama kolektivnog ugovora.

“Članak 55 kaže da se neće razgovarati niti pregovarati o izmjeni kolektivnog ugovora u izbornoj godini”, naveo je Rimac.

Dodao je kako su plaće zdravstvenih djelatnika u protekle tri godine povećane za oko 19 do 20 posto, odnosno da je svake godine dolazilo do određenog rasta primanja.

Ipak, ministar je priznao da stanje u zdravstvu nije dobro, osobito u pojedinim dijelovima Federacije BiH.

“Obišao sam cijelu Federaciju. Imam kompletan pregled situacije. Da je dobro, nije”, kazao je Rimac.

Posebno je izdvojio područje Hercegbosanske županije, za koje je rekao da se nalazi u težoj situaciji u odnosu na veće zdravstvene centre poput Sarajeva, Tuzle i Zenice.

“Posebno kada je u pitanju prostor Hercegbosanske županije, situacija je lošija jer se nije ulagalo u zdravstvene ustanove”, rekao je Rimac.

Govoreći o odlascima medicinskog kadra, ministar je poručio da se liječnicima i medicinskim sestrama ne mogu osigurati bolji uvjeti samo kroz plaće, nego i kroz širi društveni pristup.

Rimac je dodatno poručio kako smatra da liječnici koji su najavili otkaze nisu toliko loše plaćeni kako se, prema njegovu mišljenju, predstavlja u javnosti.

“Nitko od njih nije toliko loše plaćen. Neka svatko pokaže svoju platnu listu, pa ćete vidjeti da ona nije baš takva kako se priča”, rekao je Rimac.

Kako je naveo, zdravstveni radnici ne bi se trebali dodatno opterećivati problemima poput upisa djece u vrtić ili drugim životnim pitanjima koja utječu na odluku hoće li ostati raditi u BiH.

“A da ne govorimo o materijalnim primanjima, gdje sigurno sadašnja situacija i primanja nisu na zadovoljavajućoj razini”, rekao je Rimac.

Na pitanje može li se aktualna situacija u Livnu odraziti na pacijente, Rimac je odgovorio kako pacijenti ne smiju trpjeti posljedice.

“Pacijenti ne smiju ispaštati”, poručio je.

Ministar je u razgovoru iznio i političke optužbe na račun predsjednice federalnog Sindikata doktora medicine i stomatologije Marine Berberović, tvrdeći da je njezin dolazak u Livno politički motiviran.

“Ona je sigurno po naputku HDZ-a BiH došla da malo muti vodu kada je u pitanju zdravstveni sustav dolje. To odgovorno tvrdim”, rekao je Rimac, dodavši kako je nedavno tužila Ministarstvo zbog diskriminacije i taj proces izgubila.

Rimac je poručio i kako bi, da je na mjestu liječnika u Livnu, takav potez teško mogao povući zbog pacijenata.

“Ja to nikad ne bih radio zbog pacijenata”, kazao je.

Govoreći o širem stanju u zdravstvu Federacije BiH, Rimac je istaknuo kako je zdravstvo veliki potrošač te da praćenje europskih i svjetskih standarda zahtijeva znatno veća ulaganja. Kao jedan od ključnih problema naveo je nedostatak novca, skupu opremu, lijekove i potrebu stalnog obnavljanja medicinske tehnologije.

Najavio je i ulaganja kroz aranžman sa Svjetskom bankom u vrijednosti od 24 milijuna američkih dolara, koja bi trebala biti usmjerena ponajprije na primarnu zdravstvenu zaštitu, uključujući sanitetska vozila, ultrazvučne aparate, rendgene i drugu opremu.

“Cilj je da zdravstvena usluga bude brža, bliža i kvalitetnija pacijentima”, rekao je Rimac.