MILIJUNI POTROŠENI I NIKOM NIŠTA Obustavljena istraga o propalom kineskom projektu u Zenici

Termoelektrana Zenica
D. Begović/Fokus.ba

Istražili smo pozadinu uvođenja kineskih investitora u gradnju termoelektrane koja je trebala koštati 500 milijuna KM. Glavni investitor, tvrtka Branka Montenegra, likvidirana je sredinom 2020, a Tužiteljstvo ZDŽ istragu je nakon šest godina obustavilo u rujnu 2022. godine.

Iako je famozni projekt izgradnje Termoelektrane „Zenica“ težak 500 milijuna KM, koji je ugovorom iz 2013. godine trebao uvesti kineske investitore u ovaj posao, već poodavno proglašen propalim, utvrđivanje kaznene odgovornosti u ovom slučaju tek je nedavno okončano. I to nakon prebacivanja loptice između pojedinih policijskih agencija i tužiteljstava. Ovo je, inače, trebala biti jedna od prvih kineskih investicija u BiH.

PIŠE: A. DUČIĆ/FOKUS.BA

Prema informacijama portala Fokus.ba, kazneni predmet u ovom slučaju formiran je još 2016. godine, a više od šest godina “putovao” je na relaciji MUP ZDŽ – Tužiteljstvo ZDŽ – SIPA –Tužiteljstvo BiH. Provjeravale su se eventualne nepravilnosti u radu KTG „Zenica“, inače poduzeća koje je za ovu namjenu formirano još 2009. godine, i to u većinskom vlasništvu (75 posto) KazTransGas (KTG) „Lugano“ Švicarska, kontroverznog biznismena Branka Montenegra, te Općine Zenica u vlasništvu od oko 25 posto.

Termoelektrana Zenica
FOTO: D. Begović/Fokus.ba

Iz Tužiteljstva ZDŽ u izjavi za Fokus.ba su naveli da su prvobitno, nakon analize zaprimljenog izvještaja, ocijenili da cijeli slučaj treba preuzeti SIPA s obvezom da obavještavaju Tužiteljstvo BiH, i to zbog toga “što iz izvještaja proizlazi da je riječ o mogućem izvršenju kaznenog djela s međunarodnim elementom”.

Međutim, kako su naveli iz Županijskog tužiteljstva, Tužiteljstvo BiH je nakon poduzimanja određenih mjera i radnji, te prikupljanja dokaza utvrdilo da ne postoji osnova sumnje da je počinjeno bilo koje kazneno djelo propisano odredbama Kaznenog zakona BiH, te je predmet ponovo dostavilo Tužiteljstvu ZDŽ na daljnju analizu. Tužiteljstvo ZDŽ ponovo se “pozabavilo” pa je u drugom krugu utvrdilo drugačije u odnosu na prvobitno.

''Ovo tužiteljstvo je prikupilo dodatne dokaze, a sve u cilju donošenja konačne tužiteljske odluke, te je 15. rujna 2022. godine donijelo naredbu o neprovođenju istrage povodom predmetnog izvještaja, jer ne postoje osnovi sumnje da je počinjeno kazneno djelo'', kažu iz Tužiteljstva ZDŽ u odgovoru za Fokus.ba.

Najkraće rečeno, nema kaznene odgovornosti za projekt izgradnje Termoelektrane „Zenica“ u režiji KTG „Lugano“ Branka Montenegra koji je s kineskom državnom kompanijom SEPCO III potpisan 2013. godine, propao je još davno. O šteti koju je pretrpjela lokalna zajednica za sada nitko otvoreno ne govori.

Nova gradska vlast Zenice (na čelu s Fuadom Kasumovićem) u međuvremenu je dovela i nove investitore (ArcelorMittal i finske kompanije) te je u ožujku prošle godine svečano otvorena Toplana „Zenica“ u vrijednosti od oko 106 milijuna KM.

Međutim, novinari portala Fokus.ba istražili su ovaj cjelokupni slučaj te su naišli na niz, uvjetno rečeno, nelogičnosti.

Odgovorni subjekti u ovom slučaju pokušali su u ovaj unosni posao uvesti Kineze, pri tome zaobilazeći državu. Postavlja se opravdano pitanje – Za čije interese?

Vratimo se prvo u godinu 2013. kada je Općina Zenica, tada s načelnikom Husejinom Smajlovićem, koji je u međuvremenu preminuo, pompozno obavijestila javnost kako je potpisan ugovor o izgradnji i nabavci opreme za Termoelektranu – toplanu „Zenica“. Izgradnju ove termoelektrane nazvali su jednim od najvažnijih energetskih projekata u ovom dijelu Europe?!

Termoelektrana Zenica
Službena stranica Općine Zenica o TE i boravku Kineza u Zenici

Ugovorom je bilo planirano da će termoelektrana proizvoditi 390 MW električne energije i do 170 MW toplinske energije za potrebe grijanja grada Zenice. Tijekom pregovaračkih aktivnosti koje su se tada odvijale Kinezi su, priopćeno je, pobijedili konkurenciju, odnosno dvije njemačke, jednu špansku i jednu talijansku tvrtku. Kako je tada ocijenila Općina Zenica, Kinezi su “pokazali najveću snagu i ponudili najpovoljniju cijenu”.

Termoelektrana Zenica

Inače, kineska kompanija SEPCO III u svijetu je izgradila više vrsta energetskih objekata ukupne snage 294.000 MW, a trenutno realizira 16 projekata. Kinezi su tada projektu u Zenici pristupili s posebnom pažnjom, s obzirom na to da su tada na ovaj način prvi put pokušali ući na europsko tržište na kojem nisu bili prisutni. No već tada je bilo poznato da, kada je riječ o samom portfoliju kompanije SEPCO III, on i nije baš bez ozbiljnih mrlja. Tako je navedena kineska kompanija sudjelovala u izgradnji nuklearnog reaktora Fukušima u Japanu, koji je nakon zemljotresa i cunamija izazvao ekološku katastrofu u ožujku 2011. u toj zemlji.

Također, Nigerija je 2002. povjerila izgradnju Termoelektrane „Olorunsogo“ kineskoj kompaniji SEPCO III. Nakon pet godina termoelektrana snage 300 MW je puštena u rad, ali je već u prve dvije godine rada otkazalo šest od osam instaliranih turbina uslijed nedostatka rezervnih dijelova i dokumentacije. SEPCO III je bio i izvođač radova na izgradnji termoelektrane u indijskom gradu Korba, u kojem je 2009. godine poginuo 41 radnik kad se tijekom izgradnje srušio dimnjak.

Kako god, u Zenici je sve trebalo biti završeno u relativno kratkom roku. Kineska kompanija SEPCO III se obvezala da će projekt završiti čak u roku od 29 mjeseci, dakle u 2015, po sustavu ključ u ruke i predati ga Gradu Zenica! U skladu s dogovorom između SEPCA III i njemačke tvrtke Steag, po završetku projekta Steag je trebao nastaviti voditi i održavati postrojenja u narednih 15 godina.

Prvobitno je bilo planirano da termoelektrana – toplana u Zenici s radom počne čak i 2012. godine, međutim rokovi su pomjerani kao što su mijenjani i investitori. Naime, prvi investitor trebao je biti njemački konzorcij “Ferrostaal – Christof”, s kojim je godinu dana po potpisivanju ugovora zbog podizanja cijene ugovora za 30 milijuna eura on poništen. Na novom tenderu pobijedio je u konačnici SEPCO III, kineska državna kompanija.

U ožujku 2015. godine, dvije godine nakon što ništa nije izgrađeno od termoelektrane u Zenici, očito, polako postaje jasno da bez federalnih pa i državnih institucija ovakav jedan kapitalni objekt ne može tek tako niknuti.

Termoelektrana Zenica
FOTO: D. Begović/Fokus.ba

Naime, KTG “Zenica” je prvobitno ušao u cijeli projekt realizacije termoelektrane s mišljenjem da će ga podržati vlasti Bosne i Hercegovine, a u godinama nakon toga ostali su bez ikakvog sudjelovanja države u ovom projektu. Ovo je posebno zanimljivo zbog toga što je Montenegro svojevremeno izjavljivao da je projekt izgradnje termoelektrane dobio podršku Predsjedništva SDA. To se, izgleda, dogodilo bez da su o tome svoju riječ dale nadležne institucije.

''Našli smo se na udaru politike da takav model ne može proći i pokazalo se da ako želimo završiti projekt, u sve mora biti uključena i država. Od kolovoza 2014. godine sve stoji u mjestu i čekaju se formiranje i podrška Vlade FBiH i Vijeća ministara BiH jer je jasno da se kapitalni energetski projekt ne može raditi bez države'', priopćili su 2014. godine iz KTG „Zenica“.

Naime, KTG „Zenica“ je 20. kolovoza 2014. godine dobio zaključak Vlade FBiH koji nalaže da obave pregovore s Elektroprivredom BiH u cilju iznalaženja obostrano prihvatljivih elemenata ugovora o zajedničkom ulaganju.

No, Elektroprivreda BiH nikada nije započela te pregovore. S druge strane, švicarski KTG „Lugano“ Branka Montenegra nikada nije investirao obećanih 250 milijuna eura, a zaradio je prodajom 10 posto svog vlasništva kineskoj grupaciji – tvrtki SEPCO III.

Nevolje za investitore, ali i izvođače radova, u prosincu 2014. godine postale su još veće kada je u Beogradu, na Samitu Kine i zemalja centralne i istočne Europe, tadašnji premijer Kine Li Keqiang javno govorio o Termoelektrani „Zenica“ kao projektu značajnom za Kinu, dok je delegacija BiH, koju je tada predvodio predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, izjavila da ne zna ništa o tom projektu?!

Termoelektrana Zenica
Susret Bevande i premijera Kine 2014. godine

Inače, u tom razdoblju Kinezi su očito željeli svojevrsnim “blickrigom” zavladati energetskim sektorom BiH pa su tada ušli u još dvije procedure za dobivanje poslova, i to na izgradnji Termoelektrane „Stanari“, kao i Bloka 7 Termoelektrane „Tuzla“.

Zašto je projekt Blok 7 i dalje živ, a u studenom 2020. se znalo da je propao?

U službenom registru koji vodi Dun & Bradstreet stoji da su vlasnici KTG „Zenica“, dakle tvrtka koja je namjenski osnovana radi izgradnje termoelektrane (a što do danas nisu realizirali): KTG AG „Lugano“, HTG Energy Investment Limited, Hong Kong, Tsim Sha Tsui, Hong Kong, kao i Općina Zenica.

Termoelektrana Zenica

Prema podacima iz sudskog registra, rješenje za tvrtku KTG „Zenica“, koja praktično više nije aktivna, posljednji put je obnovljeno 27. prosinca 2016. godine.

Termoelektrana Zenica

Nadalje, prema podacima iz Službenog lista Švicarske do kojih je došao Fokus.ba, kompanija KTG AG „Lugano“ je službeno sredinom 2020. godine likvidirana! Inače, svi kontaktni podaci kako od KTG „Zenica“ tako i od KTG AG „Lugano“ su nevažeći, pa nam nitko nije ni mogao odgovoriti na naše upite.

Termoelektrana Zenica

Regulatorna komisija za energiju u FBiH (FERK) oduzela je još u ožujku 2016. godine ranije odobrenu dozvolu za rad i licencu za snabdijevanje električnom energijom kompaniji KTG „Zenica“ nakon što su im prethodno uputili opomenu prema kojoj su u ostavljenom roku trebali biti otklonjeni nedostaci u radu. Inače, FERK je dozvolu za rad i licencu za snabdijevanje električnom energijom poduzeću KTG „Zenica“ izdalo s petogodišnjim periodom važenja, od 12. ožujka 2014. do 11. ožujka 2019. godine.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić u maju 2016, riječ je, dakle, o mandatu još uvijek aktualne Vlade FBiH Fadila Novalića, razgovarao je s delegacijom kompanije SEPCO III, na čelu s direktorom Wu Qinglijem, ali ovaj put ne samo o izgradnji termo već i hidroelektrana, pa i vjetro i plinskih elektrana. Bio je to, dakle, pokušaj, da se Kinezima na “mala vrata” osigura pristup i drugim prirodnim resursima BiH. No, ni od toga u konačnici nije bilo ništa.

U 2019. godini o svemu se oglasila i Državna regulatorna agencija za električnu energiju (DERK) informacijom koja na cijeli projekt KTG-a izgradnji Termoelektrane „Zenica“ dodatno baca sjenu.

Naime, iz DERK-a su tada naveli da nisu naišli na suradnju s poduzećem KTG „Zenica“ u pogledu izvršenja obveze plaćanja regulatorne naknade, te da je nakon poduzimanja svih parničnih radnji u kojima je dokazano postojanje dugovanja, a na osnovu donesene presude u ovom postupku, DERK pokrenuo izvršni postupak pred nadležnim sudom. Budući da, kako je konstatirano, izvršenik, odnosno KTG „Zenica“, trenutno nema sredstava na računu, DERK je kao tražilac izvršenja svrstan u red čekanja prema zakonskim prioritetima izvršenja naloga prinudne naplate.

Predsjednik Udruženja „Eko forum“ Zenica Samir Lemeš kaže za Fokus.ba da se najveća šteta po grad Zenica, kada je riječ o propalom projektu izgradnje termoelektrane, ogleda u izgubljenom vremenu „jer se zbog špekulacija s nerealnim projektom KTG-a propustila prilika da se napravi toplovod Kakanj – Zenica za snabdijevanje zeničkog centralnog grijanja toplotom iz Termoelektrane ‘Kakanj’“.

Termoelektrana Zenica
Lemeš: Kašnjenje doprinijelo zagađenju zraka prašinom i sumpordioksidom

''Imamo i kašnjenje u izgradnji toplane za ArcelorMittal koju od studenoga 2021. koriste ArcelorMittal za tehnološke potrebe (više od 80%) i JP „Grijanje“ Zenica (manje od 20%) za grijanje grada tijekom zimske sezone. Sve to je produžilo korištenje stare termoelektrane na ugalj i doprinijelo zagađenju zraka prašinom i sumpordioksidom“, izjavio je Lemeš.

Termoelektrana Zenica
FOTO: D. Begović/Fokus.ba

Naveo je kako im je poznato da je Grad Zenica u KTG uložio zemljište, ali ga je uspio vratiti zbog neispunjavanja ugovornih obaveza partnera, odnosno Branka Montenegra, i ta parcela je već prodana novim vlasnicima.

Termoelektrana Zenica