Milijuni iz javnih nabava završavali u tvrtkama političara

Javna poduzeća i institucije u Bosni i Hercegovini godinama sklapaju milijunske poslove s tvrtkama izabranih dužnosnika, krećući se na samom rubu zakonitosti, uz česte situacije koje ulaze u klasični sukob interesa.

Podaci s platforme Integrity Watch BiH pokazuju da su te tvrtke od 2019. do 2025. godine dobile 3.237 ugovora, uglavnom kroz izravni sporazum, čime se najnetransparentniji oblik javnih nabava koristi kao alat za legalizaciju poslovnih veza između vlasti i privatnih obiteljskih tvrtki, piše Transparentno.ba.

Prema ovoj bazi, tvrtka „Elvik” iz Srebrenika, u vlasništvu zastupnika SDA u Skupštini Tuzlanskog kantona Edina Vikala, definitivni je rekorder po vrijednosti ugovora koje je sklapala s državom.

Ova tvrtka je u srpnju 2023. godine, kao član skupine ponuditelja, zajedno s još dvije tvrtke, s tuzlanskom „Elektrodistribucijom” sklopila ugovor vrijedan nešto manje od četiri milijuna maraka. Ugovor se odnosio na građevinske i elektromontažne radove na priključenju, izgradnji i rekonstrukciji elektroenergetskih objekata na području općina Gračanica, Gradačac i Srebrenik.

Ugovor za iste radove, ali samostalno, a ne kao dio skupine ponuditelja, potpisali su i u svibnju prošle godine s „Elektrodistribucijom” iz Tuzle, u ograničenom postupku nabave. Vrijednost tog ugovora iznosila je 1.659.485 KM.

Značajan ugovor, prema bazi Integrity Watch, potpisali su i 2019. godine, kada su također s „Elektrodistribucijom” sklopili posao vrijedan 827.320 KM za izvođenje građevinskih radova u već spomenutim općinama Gračanica, Gradačac i Srebrenik.

Ukupno, kada se podvuče crta, ugovori ove tvrtke sklopljeni s javnim sektorom u posljednjih sedam godina iznose 9,4 milijuna maraka.

Milijunski poslovi ministra za ljudska prava BiH

Ni tvrtka „Nam” iz Tuzle, u vlasništvu ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlida Hurtića, ne izbjegava poslove s državom. Tako je s Ministarstvom obrazovanja i znanosti Tuzlanskog kantona 2022. godine sklopila ugovor za nabavu udžbenika vrijedan 2.603.868,75 KM.

Za udžbenike je s istim ministarstvom potpisala ugovor i 2023. godine, vrijedan 990.996,41 KM.

S Federalnim ministarstvom raseljenih osoba i izbjeglica 2022. godine dogovorena je nabava udžbenika za učenike povratnike u RS za nacionalnu skupinu predmeta, a taj posao naplaćen je 739.180 maraka.

Važno je napomenuti da je Hurtić od ožujka 2021. do listopada 2022. predsjedao Skupštinom Grada Doboja, da bi od listopada 2022. do siječnja 2023. godine bio ministar trgovine i turizma RS-a. U siječnju 2023. postao je ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Podsjetimo, Transparency International u BiH ga je zbog poslova s državom 2023. godine prijavio za sukob interesa, a prošle godine je novčano kažnjen umanjenjem dijela plaće. Ukupno, tvrtka „Nam” ministra Hurtića od države je dobila poslove vrijedne više od osam milijuna maraka.

Poduzeće „HNR” Kalesija obiteljska je tvrtka u kojoj je zaposlen Nihad Hamzić, vijećnik stranke „Narod i pravda” u Općinskom vijeću Kalesija.

S Federalnim ministarstvom raseljenih osoba i izbjeglica prošle su godine, kao članovi skupine ponuditelja s još nekoliko poduzeća, sklopili ugovor vrijedan šest milijuna maraka za visokogradnju, obnovu i izgradnju gospodarskih, poljoprivrednih, vjerskih i društvenih objekata povratnika.

S Općinom Kalesija krajem prošle godine sklopili su ugovor za izradu bunara i vodovodne mreže vrijedan 374.039,92 KM. Ugovor za radove na sportskoj dvorani vrijedan 185.714 KM također su sklopili s Općinom Kalesija, i to pretprošle godine.

Meso od milijun maraka od vijećnika Semića

Vijećnik SDA u Skupštini Općine Visoko Esad Semić vlasnik je poduzeća Industrija mesa „Semić”, koje je redoviti dobavljač mesa i mesnih proizvoda Ministarstva obrane Bosne i Hercegovine i Kazneno-popravnog zavoda Sarajevo.

S Ministarstvom obrane BiH za nabavu svježeg mesa sklopili su ugovor 2023. godine, vrijedan 706.666,67 KM.

Krajem prošle godine od Kazneno-popravnog zavoda Sarajevo dobili su posao vrijedan 830.407,18 KM, također za nabavu mesa i mesnih proizvoda.

Jedan od vlasnika tvrtke „BH sigurnost” iz Tuzle, uz Nasera Orića, je i Smajo Mandžić, zastupnik u Skupštini Tuzlanskog kantona. Mandžić je na toj poziciji od 2018. godine, kada je osvojio prvi mandat.

To ga nije spriječilo da preko svoje tvrtke 2020. godine sklopi ugovor za usluge agencije za zaštitu vrijedan 511.650 KM s „BH Poštom” iz Sarajeva.

S „BH Poštom” je i 2022. godine sklopio ugovor vrijedan gotovo pola milijuna maraka s PDV-om, također za usluge zaštite.

Dok „Šume” propadaju, tvrtke lokalnih moćnika cvjetaju

Ni odbornik SDS-a u Skupštini Općine Kalinovik Duško Stanić ne bježi od poslova s javnim poduzećima, točnije sa „Šumama Srpske”, odnosno sa ŠG „Zelengora” Kalinovik.

Samo ove godine njegovo poduzeće „MD” ugovorilo je dva posla vrijedna 478.000 KM za usluge sječe i izrade šumskih drvnih sortimenata.

Prethodno je od „Zelengore” dobio poslove čija vrijednost premašuje dva milijuna maraka.

Ovo su, prema spomenutoj bazi, najvrjedniji ugovori koje su tvrtke u vlasništvu izabranih dužnosnika sklapale s javnim poduzećima i institucijama, ali svakako nisu jedini.

Među tvrtkama koje ozbiljno posluju s državom, a u vlasništvu su dužnosnika, ističe se i „Drvo promet Đurić” iz Kneževa, u vlasništvu Manojla Đurića, odbornika Socijalističke partije Srpske u Skupštini Općine Kneževo. Ta tvrtka ima ugovore vrijedne oko dva milijuna maraka.

Treba istaknuti da je zakonima o sukobu interesa na svim razinama tvrtkama u vlasništvu izabranih dužnosnika zabranjeno poslovanje s državom. Međutim, u Federaciji BiH od 2013. godine ne postoji nadležno tijelo, dok se u Republici Srpskoj, zbog uskog tumačenja nadležne komisije, izriče mali broj sankcija.

Platforma Integrity Watch za Bosnu i Hercegovinu vizualizira ove tendere od 2019. godine i pomaže zainteresiranoj javnosti vidjeti koje kompanije redovito dobivaju javne ugovore, kolika je njihova vrijednost, od kojih institucija dolaze te postoji li povezanost između javnih dužnosnika i tih kompanija ili ugovora.

Cilj platforme je povećati transparentnost i poboljšati pristup informacijama, omogućujući praćenje potencijalnih sukoba interesa, nezakonitog utjecaja i korupcije.