Milanović očekuje da političari sami reformiraju BiH

...u subotu je kazao kako očekuje da će političari u toj zemlji sami postići dogovor o načinu provedbe presude "Sejdić-Finci" koja je preduvjet za napredak BiH ka europskim integracijama.

Milanović je u petak navečer na radnoj večeri o stanju u BiH razgovarao s predsjedateljm Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom i predsjednikom HDZa- BiH Draganom Čovićem a komentirajući taj susret novinarima je kazao kako hrvatski dužnosnici u BiH najbolje znaju koja su njihova prava i na čemu trebu inzistirati.

"Mi smo tu da pomognemo a Hrvati kao jedan od tri konstitutivna naroda imaju jasno definiranu ustavnu poziciju", kazao je Milanović tijekom boravka u Gornjem Vakufu/Uskoplju.

Čelnici političkih stranaka u BiH dogovorili su početkom tjedna u Bruxellesu načela za provedbu presude Europskog suda za ljudska prava koja traži da manjine ne budu diskriminirane, a dogovor bi trebao onemogućiti i da jedan konstitutivni narod bira člana predsjedništva iz drugog konstitutivnog naroda što bi trebalo osigurati jednakopravnost Hrvata kojima su već dva puta člana predsjedništva birali Bošnjaci.

Milanović je rekao i kako drži da rezultati popisa stanovništva koji je u tijeku u BiH ne smiju utjecati na status niti jednog konstitutivnog naroda.

Milanović je prije dolaska u Uskoplje boravio u Bugojnu.

"Nije isto u Livnu i Tomislavgradu i ovdje. Ovdje je malo kompliciranje", kazao je Milanović sumirajući dojmove iz Bugojna i Uskoplja.

Hrvatski je premijer najavio kako će se ubuduće više pomagati Hrvatima u središnjoj Bosni jer su oni u težoj situaciji.

"Naglasak je na školama, zdravstvenim ustanovama i kulturnim spomenicima koji vežu zajednicu", pojasnio je Milanović dodajući kako Hrvatska ne može otvarati tvornice jer država nije poduzetnik.

Milanović je podupro i postojanje škola s posebnim hrvatskim nastavnim programom.

"Ja na to ne gledam kao na segregaciju nego kao na slobodan izbor... To je pravo i to pravo treba poštivati", kazao je on dodajući kako tek treba vidjeti čime će taj izbor rezultirati.

U Bugojno se do danas vratilo oko 4600 od 16 tisuća Hrvata koliko ih je tamo živjelo prije rata. U selu Kandija koje je najveće povratničko naselje na teritoriju te općine sada živi 120 obitelji s 350 članova.

Tamo su hrvatskog premijera iznimno srdačno dočekali a lokalni su ga dužnosnici izvijestili kako im je najveći problem gradnja škole pa je Milanović obećao potporu tom projektu.

"Upravo u ovakvim krajevima hrvatska vlada će učinit sve što može da pomogne", kazao je Milanović najavivši kako će se sve to uraditi u suradnji s lokalnim vlastima.

O problemima sličnim onima u Bugojnu hrvatski je premijer slušao i u Gornjem Vakufu/Uskoplju, mjestu u kojemu su tijekom rata vođeni žestoki sukobi između Hrvata i Bošnjaka.

"Uskoplje je 1994. izgledalo kao Staljingrad", kazao je Hini uskopaljski župnik fra Vinko Marković dodajući ipak kako je sada nema međunacionalnih napetosti.

Na teritoriju današnje općine Gornji Vakuf/Uskoplje prije rata u BiH živjelo je oko 11 tisuća Hrvata a prema podacima kojima raspolaže Katolička crkva sada ih je oko šest tisuća.

"Broj Hrvata se prepolovio", kazao je fra Vinko podsjetivši kako samo u Zagrebu danas živi između dvije i pol i tri tisuće Uskopljaka.

Fra Vinko ističe kako Uskplje dijeli sudbinu brojnih drugih općina u kojima žive Hrvati-katolici i kojih je prema podacima s posljednjeg blagoslova kuća manje za tri tisuće nego godinu ranije.

Uskopaljski župnik upozorava kako su Hrvati u BiH u stvarnosti postali manjina te kako se o tome gotovo uopće ne vodi računa.

Ravnatelj osnovne škole "Uskoplje" Ilija Matišić za Hinu kazao kako je nedvojbeno da Hrvati nastavljaju odlaziti.

"Prije četiri godine u našoj smo osnovnoj školi imali 939 učenika. Sada ih je 660", pojašnjava Matišić.

Škola kojoj je na čelu tijekom rata je bila potpuno devastirana a obnovljena je zahvaljujući financijskoj potpori koju je osigurala Hrvatska.

Prošle godine tako je od pomoći Hrvatske u iznosu od 330 tisuća kuna škola sanirana i sada je potpuno uvjetna za odvijanje nastave.

Matišić ipak upozorava kako je ključ opstanka Hrvata u Uskoplju i dalje u radnim mjestima.

"Bez toga ni obnova domova nema posebnog smisla", ističe Matišić.

Ključni pogon koji osigurava posao stanovnicima Uskoplja je Tvornica za obradu metala (TOM) i koju je također posjetio Milanović.

S 330 zaposlenih TOM sada uspijeva ostvariti godišnji izvoz vrijedan 220 milijuna eura.

U Uskoplju ipak ističu kako je to samo iznimka i da će bez novoih radnih mjesta ljudi nastaviti odlaziti.

Milanović je boravak u BiH završio posjetom franjevačkom samostanu u Kraljevoj Sutjesci te ostacima starog grada Bobovca, nekadašnjem sjedištu bosanskih kraljeva.

Hina